Građani u BiH u vremenu inflacije najviše uzimaju nenamjenske kredite da bi održali životni standard, međutim ekonomska kriza povećava i druge pošasti. Jedna od njih su igre na sreću na koje su građani FBiH u prvih 8 mjeseci ove godine izdvojili više od milijarde maraka.
Ukupan kreditni portfolio bankarskog sektora FBiH u prvih devet mjeseci iznosi 16,2 milijarde KM, od čega su 7,6 milijardi uzeli građani, što je oko 49 kredita, i više za 4,4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ubrzani rast potrošačkih cijena u odnosu na rast plaća i ostalih primanja otvorio je jaz u kućnim proračunima i odrazio se na potražnju za potrošačkim kreditima, javlja N1.
“Činjenica da se održava potražnja za kreditima je vjerojatno uvjetovana inflacijom i padom životnog standarda potrošača, odnosno građana BiH. Tako da tu nije tolika fascinacija za rastom kredita, već za održavanjem kreditne aktivnosti razumijevajući da je došlo do pada investicija i potrošnje”, kaže Admir Čavalić, ekonomist. U strukturi kreditnog portfolija dominiraju namjenski krediti za potrošna dobra i nenamjenski krediti u iznosu od 5,8 milijardi KM. Nenamjenski krediti su porasli za 228 milijuna KM ili za 4,1% u odnosu na kraj prethodne godine.
“Mi kao agencija više puta smo upozoravali da građani budu oprezni i odmjereni pogotovo kod nenamjenskog zaduživanja. Po prirodi ti krediti su najosjetljiviji i najveći je njihov udar na proračune građana jer se stvori navika potošnje koja nije realna i koja je rezultat uzimanja kredita i nakon toga vrlo teško se vratiti u normalne okvire potrošnje”, kaže Jasmin Mahmuzić, direktor FBA.
Ekonomska kriza i inflacija uz želju da se nerealno održi životni standard donose i želju da se zaradi preko noći, zbog čega od trenutne situcije uz banke profitiraju i priređivači igara na sreću. Samo u prvih osam mjeseci 2022. godine priređivači igara na sreću klađenjem ostvarili su promet u iznosu od 1.094.017.556 KM. “Svi oni koji su ranije morali otići negdje u kladionicu kockarnicu ili slično i radi toga bili izloženi opasnosti da ih vide netko njima blizak. Sada mogu mirno iz svoje spavaće sobe ili sa bilo kojeg mjesta preko svog mobitela potrošiti taj novac koji imaju ili bolje rečeno nemaju”, dodaje Marko Romić, psiholog.
Što znači da je pošast ovisnosti o kockanju, s epidemijom i ekonomskom krizom dobila nove oblike, zbog kojih nitko u ovom trenutku ne zna koliko građani kućnog proračuna izdvajaju kladeći se online, niti koliko se zadužuju da bi podmirili kockarske troškove.
Vrisak.info
