Hrvati u BiH nalaze se u nezavidnom položaju u kojem im se ne može zajamčiti puna i stvarna ravnopravnost kao jednog od triju konstitutivnih naroda, uključujući i izbor njihovih legitimnih političkih predstavnika, poručila je predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović u intervjuu za Večernji list.
Na konstataciju novinara kako je došlo do novog zaoštravanja i slabljenja pozicija Hrvata u BiH, te da se Vlada Hrvatske angažirala da se “isprave zakonski nonsensi koji dozvoljavaju da Bošnjaci biraju Hrvatima člana Predsjedništva”, a Sabor donosi deklaraciju, da bi se “odmah javili oni, pa i kod nas, koji u svemu tome vide državni udar Hrvatske na BiH”, Grabar Kitarović je poručila kako su izjave o “državnom udaru Hrvatske na BiH“ ili “miješanju u unutarnja pitanja“ iznimno štetne kako za samu Hrvatsku, tako i za hrvatski narod u BiH.
“Neosporna je činjenica da BiH nema većeg zagovaratelja za svoje pristupanje EU od Hrvatske. Hrvatska dosljedno poštuje suverenitet i cjelovitost naše susjedne države. Ali Hrvatska ima i svoje obveze. Ustav Hrvatske RH izrijekom propisuje (čl.10) da se dijelovima hrvatskog naroda u drugim državama jamči osobita skrb i zaštita Hrvatske. To nije ništa neobično. Zaštita pojedinih naroda, dijelova naroda te nacionalnih manjina u drugim državama satkana je u samo vezivno tkivo EU te sve države članice EU štite pripadnike svojih naroda ili manjina u drugim državama”, istakla je ona.
Nadalje, dodala je, Hrvatska, kao supotpisnica Daytonskog sporazuma, jednostavno ustraje na njegovoj punoj i dosljednoj provedbi, koja uključuje jednakopravnost tri konstitutivna naroda.
“Ta je jednakopravnost narušena i to upravo zbog toga što izmjene izbornog zakonodavstva nisu učinjene onako kako je to propisao i Ustavni sud BiH. I nismo jedina članica EU koja upozorava na to. Upozoravanje na ova pitanja nije miješanje u unutarnja pitanja BiH jer nitko ne predlaže konkretna rješenja. Njih moraju iznjedriti vodstvo i građani BiH”, smatra predsjednica Hrvatske.
Prema njenim riječima, proces približavanja EU za svaku državu diže ljestvicu izloženosti pogledima iz njezinih država članica, a Hrvatska kao susjedna država u tome je svakako istaknuta.
Odgovarajući na pitanje novinara ima li, s obzirom na dobre odnose koje ima s predsjednikom Turske Erdoganom i predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem, ima prostora za njeno posredovanje, Grabar Kitarović je poručila kako “sa svima treba razgovarati kako bi se osvijestile osjetljivosti i pronašao prostor za dogovor”.
“Neosporno je da je utjecaj Turske u Bosni i Hercegovini velik, poznati su i bliski odnosi turskih i bošnjačkih političara te razgovori u trilateralnom formatu mogu pridonijeti rješavanju pojedinih pitanja od interesa za Hrvate i Bošnjake u Federaciji Bosni i Hercegovini, ali i za Hrvatsku. Uostalom, Turska je odigrala vrlo konstruktivnu ulogu u rješavanju odnosa između Hrvata i Bošnjaka u vrijeme rata u BiH”, navela je ona.
Stoga je, istakla je, razgovarala s predsjednikom Erdoganom početkom siječnja 2018. u Ankari “kako bismo takav sastanak čim prije i održali”.
“Kao što ste u međuvremenu saznali, on je odmah prihvatio takav prijedlog i odlučio još za vrijeme našeg sastanka nazvati gospodina Izetbegovića kako bismo to dogovorili. Stoga su me iznenadile smiješne ocjene da sam tamo željela nametati neka rješenja oko izmjena izbornog zakonodavstva pa doživjela neuspjeh. To jednostavno nije istina”, tvrdi Grabar Kitarović.
Pitanje izmjena izbornog zakonodavstva, naglasila je, i tad je bilo samo jedno od pitanja koje je naznačeno kao ključno, ali nitko nije govorio o konkretnim rješenjima.
“S vremenskim odmakom od skoro godinu dana možda se bolje može sagledati zašto je tada stvorena takva objeda i kome je ona koristila – trilateralni sastanak nije održan niti je izmijenjeno izborno zakonodavstvo”, zaključila je predsjednica Hrvatske.
