Glavno vijeće Hrvatskog narodnog sabora BiH je u petak, 11. ožujka 2022. godine, u Mostaru održalo svoju 19. sjednicu .
1. Glavno vijeće Hrvatskog narodnog sabora BiH osuđuje agresiju Rusije na Ukrajinu i ovime se još jednom stavljamo na stranu slobodoljubivog I demokratskog dijela svijeta koji ostaje privržen poštivanju međunarodnog prava i rješavanja problema političkim i diplomatskim putom.
2. Glavno vijeće još jednom naglašava potrebu nastavka pregovora o izmjenama Izbornog zakona BiH, te pozivamo sve do sada uključene u ove aktivnosti, da u narednim tjednima nastave pregovore i postignu dogovor u skladu s temeljnim načelima Ustava BiH i sukladno presudi Ustavnog suda BiH U-23/14 (predmet Ljubić) i svim presudama Europskog suda za ljudska prava (Sejdić-Finci i ostalim). U aneksu ovog priopćenja se nalazi sažetak odluke Ustavnog suda BiH U-23/14 kao podsjetnik na to kojim putem treba ići kako bi se osiguralo legitimno predstavljanje sva tri konstitutivna naroda.
Predstavnici HNS-a su predložili rješenja koja u potpunosti implementiraju sve odluke ECHR i omogućuju svim građanima BiH da se kandidiraju za Predsjedništvo i Dom naroda BiH. Stabilizaciju političkih prilika, uzajamno povjerenje i uvažavanje, deblokadu rada institucija kao preduvjeta za reforme ne može nam donijeti nitko izvana. To je do nas, legitimnih predstavnika naroda i građana u BiH. Glavno vijeće pruža punu podršku pregovaračkom timu HNS da nastavi s naporima da se postigne dogovor na navedenim načelima.
3. Molimo sve u BiH i izvan BiH da ne plaše narod ratom, a posebice da ne potpiruju nacionalističke strasti. Nitko normalan u BiH, a posebice oni koji su rat upoznali izbliza i suočili se s njegovim posljedicama, ne razmišlja o ratu.
4. Pozivamo institucije u BiH na svim razinama da shvate ozbiljnost ekonomske i socijalne ugroze uzrokovane drastičnom promjenom situacije na tržištu, trenutnim i najavljenim budućim poskupljenjima te da poduzmu odgovarajuće mjere kako bi se osigurali egzistencijalni uvjeti svim građanima u BiH.
5. Glavno Vijeće je svjesno razmjera demografske erozije, depopulacije i njenih posljedica za današnje i buduće generacije u BiH. Stoga se nastavlja rad na izradi Nacionalne demografske strategije i revitalizacije Hrvata u BiH. Ovom prilikom poseban fokus stavljamo na najkreativniji i najproduktivniji dio populacije, a to su mladi. S uspjehom je u Čapljini održana Konferencija pod nazivom „2022 EU godina mladih – izazovi i prilike u BiH“ uz supokroviteljstvo HNS BiH. Na ovoj konferenciji, uz sudjelovanje mladih iz svih sfera života, sudjelovali su i predstavnici struke i znanosti iz svih dijelova BiH i EU. Konferencija se nije ograničila samo na statistiku već su razmatrane i mjere bazirane na iskustvima EU, koje bi trebale pomoći mladima da se ovdje razvijaju u punom osobnom i profesionalnom kapacitetu i da ostaju ovdje živjeti.
Ured za informiranje
Mostar, 11. ožujak 2022.
Aneks priopćenja:
Ustavni sud BiH, odluka U-23/14 (predmet Ljubić) – sažetak obrazloženja
47. Ustavni sud podsjeća da države uživaju široko polje procjene u uspostavi i reguliranju izbornog sustava koji će primjenjivati. Postoje različiti načini organiziranja i provedbe izbora, a ova različitost uvjetovana je, između ostalog, i političkim razvojem zemlje. Zbog toga, zakonodavstvo koje regulira izbore mora biti sagledano u svjetlu političkog razvoja zemlje koja je u pitanju. Nadalje, Ustavni sud podsjeća da se prema općem načelu demokracije pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru onih koje predstavlja i čije interese zastupa. U tom smislu veza između onih koje predstavlja i njihovih političkih predstavnika na svim administrativno-političkim razinama[1] je ta koja omogućava legitimitet predstavnicima zajednice. Dakle, samo legitimitet predstavljanja stvara temelj za stvarno sudjelovanje i odlučivanje.
49. „Ustavni sud ponovo podsjeća na opće načelo demokracije da vlast u državi proistječe iz naroda i pripada narodu. Iz Ustava Bosne i Hercegovine slijedi da je Ustav Bosne i Hercegovine kao narod označio konstitutivne narode koji zajedno sa Ostalima i građanima Bosne i Hercegovine čine zajednicu državljana koja jednakopravno ostvaruje vlast putem svojih predstavnika, a pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje se legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru te zajednice državljana koju predstavlja i čije interese zastupa. Iz Preambule Ustava Bosne i Hercegovine slijedi da je ustavotvorac imenovao, odnosno označio konstitutivne narode (Bošnjake, Srbe i Hrvate) kao posebne kolektivitete i priznao im jednaka prava, tj. da je „podvukao“ poseban, jednakopravan i jednak status Bošnjaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih naroda. U svezi s tim Ustavni sud podsjeća na svoju Odluku broj U 5/98 (odluka o konstitutivnosti) u kojoj je Ustavni sud istaknuo: „Ovo označavanje u Preambuli, stoga, mora biti shvaćeno kao jedan natkrovljujući princip Ustava BiH kojem se entiteti moraju u potpunosti povinovati prema članu III/3.(b) Ustava BiH.“ (Točka 49. Odluke Ustavnog suda B i H, U-23/14)
51. Iz prethodne analize slijedi da pravo na demokratsko odlučivanje koje se ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem mora biti utemeljeno na demokratskom izboru delegata u Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine onog konstitutivnog naroda koji predstavlja i čije interese zastupa. Dovodeći naprijed navedeni značaj Doma naroda u ustavnom sustavu Federacije Bosne i Hercegovine u svezu s načelom konstitutivnosti naroda neosporno proizlazi da načelo konstitutivnosti naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine, u kontekstu Doma naroda, može biti ostvareno samo ako se popunjavanje Doma naroda temelji na jasno preciziranim kriterijima koji trebaju dovesti do što potpunijeg predstavljanja svakog od tri konstitutivna naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine. Suprotno od navedenog, neadekvatno političko predstavljanje onih koje predstavlja i čije interese zastupa dovodi do povrede načela konstitutivnosti, odnosno nejednakopravnosti bilo kojeg od konstitutivnih
Vrisal.info
