Nekretnine u BiH, kako stvari stoje, prkose svim zakonima. Dok se u svijetu događa pad cijena, u BiH one i dalje rastu. Iako mnogo analitičara tvrdi da je cijena nekretnina prešutno puno niža negoli se objavljuje u oglasnicima, činjenica je ipak da su cijene previsoke, piše Večernji list.
Za Klix je o tim poskupljenjima govorila analitičarka Svetlana Cenić, a objasnila je to činjenicom da se kod nas ne investira, primjerice, u tvrtke, već oni koji imaju novac drže ga u banci pa se eventualno kupuju nekretnine.
– Da je tržište kapitala normalno, prva bih ja ulagala. Čak s 1000 KM možete biti investitor – da kupite jednu dionicu, prodate je pa kupite drugu itd. Time se postiže živost, novac cirkulira. Mnogo je onih izvana koje poznajem, a koji su zainteresirani kupiti dionice nekog od posrnulih poduzeća. Ljudi s minornom štednjom na Zapadu, gdje je razvijeno tržište, ulože, primjerice, tisuću dolara. Kod nas to nitko ne radi. Novac stoji u banci pa se eventualno kupuju nekretnine, računajući da će nekretnine biti skuplje. Tako se u nebesa dižu cijene nekretnina. Na Zapadu su smanjene cijene nekretnine, a kod nas suprotno – ističe Cenić za Klix.
Njezine kritike prema vlastima često su išle u smjeru toga da je njima najveći doseg izmjena ljudi na čelu javnih poduzeća.
– Valjda je to vrhunski domet, a tržište kapitala ne radi. Stalno se prave neki planovi, a tržište kapitala, kao osnovno, ne radi – kazala je Cenić.
Također, izrazila je sumnju u napučenost zgrada koje se grade. Već dulje vrijeme se istražna tijela poziva da istraže kako se dolazi do nekretnina u BiH jer je situacija sve teža, ljudi je sve manje, a zgrade niču i stanovi se rasprodaju.
– U velikom broju zgrada u Sarajevu upaljeno je 10 posto svjetala. Kupnjom nekretnina pere se novac – zaključila je Cenić.
“Betoniranje” novca, kako se popularno naziva ulaganje u nekretnine u BiH, nije samo vezano uz ovu zemlju već su takve investicije očito stil ovih prostora, pa je šef Hanfe Ante Žigman upozorio da hrvatska osiguravajuća društva u portfeljima imaju značajno veći udio nekretnina u usporedbi s prosjekom EU. Naime, usporavanje prodaje poslovnih i stambenih nekretnina tijekom prošle godine sugerira da bi europsko, a time i domaće tržište nekretnina moglo doživjeti promjene, javlja Hina.
Rekao je da se, iako izravno ulaganje u nekretnine ima neke prednosti, ne smiju zanemariti rizici koje takva ulaganja nose. Osim što su sklone velikim fluktuacijama cijena, nekretnine su teže unovčive i ne osiguravaju brzu likvidnost kao neka druga ulaganja.
Na razini EU-a, primjerice, umjesto izravnog ulaganja u nekretnine, ulaže se u nekretninske fondove, dionice, korporativne obveznice, nekretninska poduzeća. Da sivi oblaci stižu, najavljuje i Filip Brkan, koji za poslovni.hr ističe da je nekretninska kriza već stigla do Slovenije, a sivi oblaci idu i prema Hrvatskoj…, a to je praktički za nas u BiH alarm.
Slovenija tako prvi put nakon 2008. godine bilježi naglo zaustavljanje rasta cijena, konkretno 2023. godine nacionalni indeks cijena kuća porastao je za 6,77% nakon što je rastao 2022. godine za 11,59% i 2021. godine za 15,77%, prema podacima Ureda za statistiku Slovenije. Slovenija se susreće s ozbiljnim usporavanjem nakon naglog globalnog rasta cijena nekretnina, pa tako slabe i aktivnosti u prodaji novogradnje jer su kod naših susjeda u 2023. godini izdane građevinske dozvole porasle za 6,7% na međugodišnjoj razini na 5441 jedinicu, što je usporavanje u odnosu na godišnji porast od 21,8% u 2022., 14,9% u 2021. i 11,6% u 2020. U prva dva mjeseca 2024. broj stanova za broj izdanih dozvola pao je za 38,9% na samo 662 jedinice – naveo je u analizi. Ističe i da nije vrijeme za paniku, ali…
– Svakako ne želim reći da tržištu nekretnina slijedi brodolom, no ovo će biti jedna od najizazovnijih godina u posljednjih deset godina na tržištu nekretnina, praćena dvoznamenkastim padom transakcija – kazao je Brkan između ostalog.
Nekretninska kriza je aktualna. Nju je na početku godine analizirao Bloomberg, prenoseći misli stručnjaka da su najteže pogođene najbogatije zemlje. Broj izdanih građevinskih dozvola u Njemačkoj pao je više od 27 posto u prvom polugodištu 2023. Broj dozvola u Francuskoj pao je za 28 posto do srpnja 2023., a izgradnja kuća u Velikoj Britaniji za više od 25 posto. Švedska bilježi najgori pad od krize 1990-ih, sa stopama izgradnje manjim od trećine onoga što se smatra potrebnim kako bi se održao korak s potražnjom.
– Smanjena ponuda stambenog prostora dovodi u opasnost od povećanja društvenih podjela jer prisiljava ljude da izdvajaju veći dio prihoda za smještaj – navodi Bloomberg.
U BiH pak ponude ima, cijene su previsoke, bilo nekretnine koju želimo kupiti ili nekretnine u kojoj želimo biti podstanari.
Pitanje je dokad… Oni koji imaju novac, a koji je teško opravdati, ne pitaju za cijenu i oni će kupovati sve dok država ne odluči drugačije, a kod nas se oko ozbiljnih stvari teško donosi neka konkretna odluka, tako da je i u ovom smjeru teško bilo što prognozirati, osim da nas čeka dugo toplo ljeto i na nekretninskom tržištu.
Vrisak.info
