Za danas je najavljeno održavanje sjednice Fiskalnoga vijeća Bosne i Hercegovine, što bi napokon moglo otvoriti vrata proceduri usvajanja proračuna institucija BiH po hitnom postupku. Time bi se, nakon dugotrajnog zastoja, stekli uvjeti da zaposleni u državnim institucijama dočekaju osjetno veće i dostojnije plaće nego što je to trenutačno slučaj, piše Večernji list BiH.
Dvogodišnji zastoj bez proračuna
Bosna i Hercegovina već dvije godine nema usvojen državni proračun. Zbog nesuglasica unutar hrvatsko-bošnjačko-srpske koalicije na vlasti, država se financira isključivo kroz privremeno financiranje. Najveći teret takvih odluka snose zaposlenici državnih institucija, čije su plaće znatno niže od onih političkih aktera koji se često pozivaju na zaštitu njihovih interesa. O dodatnim pravima i povlasticama, u takvim okolnostima, mogu samo nagađati.
Današnja sjednica Fiskalnoga vijeća mogla bi značiti prvi konkretan korak prema povećanju plaća od početka 2026. godine. Ipak, ono što na papiru izgleda jednostavno, u praksi se ponovno suočava s političkim opstrukcijama, prvenstveno motiviranim izbornim i nacionalnim temama, a ne stvarnim interesima zaposlenih.
Neizvjestan odaziv na sjednicu
Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto sazvala je sjednicu Fiskalnoga vijeća kako bi se uskladile izmjene proračuna za 2026. godinu. Međutim, već sada se spekulira da bošnjački dužnosnici, prije svega federalni premijer Nermin Nikšić, na sastanak neće doći. Kao razlog se navodi nejasan pravni status Vlade Republike Srpske.
Prema dostupnim informacijama, dio političkih aktera čeka odluku Ustavnoga suda BiH, koja bi trebala biti razmatrana 23. siječnja 2026. godine. No, čak i u slučaju da Sud potvrdi kako je Vlada Republike Srpske neustavna ili nezakonita, to pravno ne sprječava održavanje sjednica Fiskalnoga vijeća niti funkcioniranje drugih zajedničkih institucija u kojima sudjeluju predstavnici oba entiteta.
Politički rizik i medijski pritisak
Pravi problem mogao bi nastati tek ako se ospori legitimitet Vlade Republike Srpske, što u složenom bh. ustavno-pravnom okviru nije nemoguće. S obzirom na izbornu godinu i dinamiku formiranja vlasti, realna je opasnost da BiH i dalje ostane bez državnog proračuna.
U političkom Sarajevu, unatoč izostanku službenog pravorijeka, aktualna Vlada Republike Srpske već je proglašena neustavnom i nezakonitom. Takav narativ snažno se reflektira kroz medijski prostor, pa bi sudjelovanje Nikšića na sjednici Fiskalnoga vijeća moglo biti protumačeno kao politička suradnja s entitetskom vladom, što za njega predstavlja ozbiljan politički rizik.
Sličan primjer viđen je i u radu Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje BiH. Iako je protivljenje probošnjačke “trojke” stajalištima SDA-ova Zijada Krnjića imalo racionalnu osnovu, javni diskurs ga je pretvorio u bošnjačkog heroja nakon što je zaustavio otvaranje međunarodnog graničnog prijelaza, događaj na koji su trebali doći predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto i premijer Hrvatske Andrej Plenković. Taj potez, iako presedan bez presedana, u javnosti je opravdan navodnom zaštitom interesa Bošnjaka i “Bosne”.
Proračun na čekanju, država na minimumu
U takvoj atmosferi razumljiv je, iako neracionalan, Nikšićev oprez. Rezultat toga je novo odgađanje nastavka procedure donošenja proračuna, koji se zbog izmjena u odnosu na globalni fiskalni okvir mora dodatno uskladiti. Riječ je o proračunu težem od 1,55 milijardi KM, u koji je uključeno i povećanje plaća zaposlenima u institucijama BiH.
Zbog režima privremenog financiranja, za razdoblje od siječnja do ožujka institucijama je dostupno svega 392,6 milijuna KM. Takav okvir ozbiljno ograničava funkcioniranje države – nema novog zapošljavanja, nema povećanja plaća, niti pokretanja novih projekata.
Plaće između odluka i stvarnosti
Iako je Vijeće ministara još prošle godine donijelo odluku o novoj osnovici za obračun plaća i regresa, u iznosu od 690,86 KM, koja bi se trebala primjenjivati od 1. siječnja do kraja 2026. godine, bez usvojenog proračuna ta odluka ostaje samo na papiru. Plaće se i dalje obračunavaju prema osnovici od 600 KM iz 2024. godine, dok je osnovica od 631,50 KM za 2025. ostala tek neispunjeno političko obećanje.
U državi u kojoj je proračun sredstvo političkog nadmetanja, a Fiskalno vijeće arena nacionalnih sukoba, više se ne postavlja pitanje hoće li plaće rasti. Ključno pitanje postaje koliko će još dugo državni službenici ostati kolateralna šteta političkih blokada, populizma i institucionalne paralize.
Vrisak.info
