Među problemima s kojima se suočava BiH možda je najozbiljniji problem hrvatskog izbornog pitanja. Zbog toga hrvatska država izražava svoju zabrinutost i na predsjedničkoj i na premijerskoj razini. Problem treba pobliže ispitivanje, posebno Europske unije, ali i ispitivanje možebitnih rješenja. Jedno takvo rješenje je federalizacija – koncept koji bi mogao biti uspjeh za sve i na koje se poziva u rezolucijama Europskog parlamenta o BiH.
Napisao je to novinar, publicist i politički analitičar iz Londona Brian Gallagher koji godinama prati zbivanja na Balkanu i BiH. U autorskome tekst objavljenom u Hrvatskome vjesniku, The Croatian herald, Gallagher podsjeća kako je problem s izborom hrvatskih predstavnika u vlasti nastao zbog promjena izbornog zakonodavstva, piše Večernji list BiH.
Preglasavanje Hrvata
“Ova promjena u osnovi je omogućila Bošnjacima u FBiH da glasaju za hrvatskog ili bošnjačkog člana Predsjedništva. Budući da su Bošnjaci brojčano superiorniji od Hrvata u FBiH, oni su u mogućnosti organizirati stvari tako da dovoljno njih glasuje za hrvatsku poziciju, učinkovito birajući predsjednika hrvatske konstitutivne zajednice, ali i svoga. To se dogodilo tri puta sa Željkom Komšićem iz DF-a”, naveo je u analizi Gallagher.
Po zakonu spojenih posuda, bošnjačko nametanje političkih predstavnika poslužilo je Srbima da se snažnije odupiru prema državnim institucijama te, s druge strane, osnažilo njihova nastojanja u smjeru separatizma. Odluka Europskog suda za ljudska prava iz 2009. godine, po njegovim riječima, pokrenula je pitanje ustavnih i izbornih reformi kako bi se potaknulo rješavanje pitanja nacionalnih manjina, a što pak nastoji zloporabiti bošnjačka politika kako bi ostvarila potpunu dominaciju.
“Za Hrvate bi to moglo imati ozbiljne posljedice jer bi se njihov utjecaj u zemlji mogao znatno smanjiti. Presuda pomaže onima koji žele potpuno ukinuti prava konstitutivnih naroda. To može zvučati razumno, osim što Bošnjaci čine polovinu stanovništva zemlje, pa bi to vodilo do njihove dominacije, nešto što bi Hrvati i Srbi teško mogli prihvatiti”, smatra Gallagher. On ističe kako postoji rješenje za sve to.
“To rješenje je građanska federalizacija ili devolucija (prijenos ili delegiranje vlasti na nižu razinu, posebno od središnje vlade na lokalnu ili regionalnu upravu) ako mislite u britanskim terminima. Ovo je ideja koja se vrti okolo već neko vrijeme, a predložio ju je bivši veleposlanik BiH u EU i NATO-u Vitomir Miles Raguž u svojoj knjizi “Tko je spasio Bosnu”. Bilo je to rješenje i za slučaj ‘Sejdić – Finci’ i prije nego što je došlo pred ECHR”, naveo je Gallagher.
Rasprava u EP
Na sličnome tragu vođena je rasprava u Europskome parlamentu u kojoj su nedavno sudjelovali eurozastupnica Željana Zovko i član Međunarodne krizne skupine Marko Prelec.
“U biti, to bi uključivalo jedinice koje pokrivaju područja s etničkom većinom gdje bi izbori bili ‘građanski’, odnosno svakoga bi se moglo izglasati u Predsjedništvo bez obzira na nacionalnost, vjeru ili bilo što drugo”, ističe on.
Gallagher smatra da bi EU trebao najozbiljnije razmotriti ovaj koncept kao izlazak iz krize u BiH i ubrzan put zemlje prema Uniji. “Federalizacija nudi put naprijed. Umjesto uspostavljanja politike za sprječavanje razdvajanja, koja ionako već postoji, politika bi se trebala usredotočiti na integraciju, tj. što se može učiniti kako bi se zajednice ponovno okupile”, stoji u analizi ovoga analitičara iz Londona.
Vrisak.info
