Iz Javnog poduzeća Autoceste Federacije BiH za Večernji list je potvrđeno kako planiraju u ovoj godini privremeno pustiti u promet poddionicu Buna – Počitelj (7,2 km). Riječ je o poddionici koja je već ranije izgrađena, a koja se puža preko Dubravske visoravni.
To neće biti pravi ulaz na autocestu, ali će građanima ipak omogućiti njezino korištenje. Privremeno puštanje u promet ove poddionice prvenstveno će koristiti stanovnicima mjesta Hodbina i ostalih sela južno od Mostara. Izgradnjom poddionice Kvanj -Buna, gdje su pripremni radovi već počeli, poddionica Buna – Počitelj dobit će punu prometnu funkcionalnost. Poddionica tunel Kvanj – Buna duga je 5,10 kilometara i dio je dionice Mostar jug – Buna.
Poddionica počinje otvorenom trasom prije ulaska u tunel Kvanj. On je projektiran kao dvocijevni tunel (desna tunelska cijev 2645 m, lijeva tunelska cijev 2720 m). Poddionica tunelom prolazi kroz brdo Kvanj, zatim vijaduktom Rotimski potok (330 m) prelazi Rotimski potok i završava u mjestu Stanojevići neposredno prije odmorišta Rotimski potok, gdje se nastavlja na izgrađenu dionicu Buna – Počitelj.
Krajem ljeta u promet je puštena nova poddionica na jugu Hercegovine, a osim mosta Hercegovina, koji se proteže preko rijeke Neretve u dužini od gotovo jednog kilometra, poddionica Počitelj – Zvirovići uključuje trasu autoceste u dužini od 11,7 kilometara, petlju Počitelj s naplatnim kućicama i pristupnim cestama, međuregionalni čvor, tri vijadukta, tunel i otvorenu dionicu ceste. Ovaj projekt dio je šire posvećenosti EU-a razvoju koridora Vc, s do sada osiguranih oko 870 milijuna eura granta u okviru Investicijskog okvira za zapadni Balkan (WBIF).
Kada pak govorimo o prostoru od Mostara prema Sarajevu, obavljaju se pripremne aktivnosti za gradnju još dviju poddionica; prva je Mostar jug – Mostar sjever dužine 14,2 kilometra, koja počinje petljom Mostar sjever, a završava petljom Mostar jug. Na njoj je predviđena gradnja pet tunela ukupne dužine blizu šest kilometara, deset vijadukta/mostova ukupne dužine blizu dva kilometra te otvorene trase blizu šest kilometara. Trasa prolazi uglavnom kroz brdsko-planinski teren sa značajnim prostornim ograničenjima pa se duž trase smjenjuju usjeci i nasipi s većim brojem objekata, piše Vecernji.ba.
Tunel Prenj, kao što je poznato, bit će tehnički najzahtjevniji, a sa stajališta struke najizazovniji građevinski pothvat na cjelokupnom koridoru Vc koji prolazi kroz BiH, koji će zbog svojih karakteristika (dužina od 10,45 kilometara – sa svim pristupima oko 12 kilometara), biti deveti najduži cestovni tunel u Europi.
Trenutačno je na dijelu od Doboja do Zenice aktivno šest gradilišta (Putnikovo Brdo -Medakovo, Medakovo – Ozimica, Poprikuše – Nemila, Nemila – Vranduk, Vranduk – Ponirak i Ponirak – Vraca) za novih 50 kilometara autoceste. Plan JP Autoceste FBiH je da u ovoj godini na sjevernom dijelu koridora bude završena i u promet puštena dionica Putnikovo Brdo -Medakovo (8,5 km) i dio autoceste od Stare stanice do Golubinje (10 km). Jedan od najznačajnijih objekata koji se završava na ovom dijelu je tunel Golubinja.
Pozicioniran je na potezu između Zenice i Žepča i s dužinom od 3,6 kilometara trenutačno je najduži cestovni tunel koji se gradi u BiH. Njegovom izgradnjom znatno će biti skraćen put od Sarajeva k sjeveru BiH jer će biti izbjegnut obilazak brda, odnosno vožnja kanjonom rijeke Bosne.
Što se tiče sjevernog dijela koridora, strateški plan JP Autoceste FBiH je da do kraja 2026. godine sve ove spomenute dionice budu završene i puštene u promet.
Posljednja dionica
U ovoj godini otvorit će se gradilište i za posljednju dionicu na sjeveru, Ozimica – Poprikuše. Ova dionice duga je 12,8 km.
Natječajne procedure za izvođača i nadzor radova u završnoj su fazi, a potpisivanje ugovora predviđeno je za ožujak 2025. godine.
Podsjećamo, riječ je o posljednjoj dionici autoceste na sjevernom dijelu koridoru Vc te će početkom gradnje ove dionice od Maglaja do Žepča biti zaokružena izgradnja autoceste na sjeveru koridora Vc.
Vrisak.info
