Nema sumnje da se bez izmjena Izbornog zakona BiH, kojima bi se provela presuda Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića i osigurao legitiman izbor izaslanika u nacionalne klubove Doma naroda Paralementa FBiH, ne može formirati izvršna vlast u Federaciji BiH; predsjednik i potpredsjednici FBiH i Federalna vlada, kao ni Dom naroda Parlamenta BiH, bez kojeg se ne može, na državnoj razini, donijeti ni jedan zakon, uključujući i Zakon o proračunu. Želi li uspostaviti vlast u Federaciji BiH i na razini države, SDA će, morati prihvatiti provedbu presude Ustavnog suda BiH prije isteka mandata Federalnog Doma naroda, krajem siječnja iduće godine u skladu s presudom Ustavnog suda BiH.
Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis
Ukoliko to odbije moguća su tri scenarija; prvi da odluku o popuni Federalnog Doma naroda, kao podzakonski akt i privremeno rješenje donese Središnje izborno povjerenstvo BiH, o čemu postoji sporenja o tom ima li SIP zakonski osnov za to. Druga mogućnost je da to, temeljem tzv. “Bonskih ovlasti” učini Valentin Inzko, čemu se hrvatska strana protiv zbog dosadašnjih negativnih iskustava s intervencijama OHR-a, uključujući i onu iz 2011., kada je Iznko suspendirao odluku SIP-a o nezakonitoj uspostavi platformaške vlasti. Intervencija OHR-a malo je vjerojatna zbog zbog nevoljnosti međunarodne zajednice da nastavi nametati riješenja u BiH, nakon krize koja je izazvana Inzkovim ustoličenjem nezakonito uspostavljene Federalne vlade, bez hrvatskih predstavnika.
Ne dogodi li se ni jedno ni drugo, sindrom Mostara, u kojem već 10 godina ne postoji gradski parlament, niti mogućnost izbora, proširit će se na Fedaraciju BiH i BiH, koje će imati samo krnje parlamente (sa zastupničkim, ali bez domova naroda), bez kapaciteta za donešenje zakona, i bez vlada.
Drugim riječima vlast će se po zakonu moći formirati samo u Republici Srpskoj i županijama u Federaciji BiH.
Ovakva situacija HDZ BiH bi trebao iskoristiti da ponovo insistira ne samo na izmjenama Izbornog zakona BiH kojima bi se omogućila popuna Federalnog doma naroda, već i legitiman izbor hrvatskog (kao i bošnjačkog) člana Predsjedništva BiH, u skladu s presudom Ustavnog suda BiH po Ljubićevoj apelaciji, koja to zahtjeva. Time bi bio onemoćen izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH dominantno bošnjačkim glasovima, u sljedećim mandatnim razdobljima, odnosno ponavljanje fenomena Komšić. Drugačije govoreći HDZ BiH, ni po koju cijenu, ne bi trebao pristajati na ulazak u novu vlast bez izmjena Izbornog zakona koja bi uključivala i legitiman izbor hrvatskog člana Predsjedništva, bez obzira na optužbe koje budu dolazile iz Sarajeva.
A bez HDZ-a BiH, druge stranke po broju osvojenih mandata u Zastupničkom domu, prema nepotpunim izbornim rezultatima, i što je važnije, izvjesnom tročetvrtinsko većinom u Klubu Hrvata Federalnog Doma naroda, čak i kad bi se on popunjavao po nevažećim odredbama Izbornog zakona, Izetbegović i SDA neće moći formirati vlast ni u Federaciji BiH, ni na razini države, ni u dvije mješovite županije Srednjebosanskoj i Hercegovačko-neretvanskoj.
Frustriranost izborom Željka Komšića treba potisnuti u drugi plan. Vrijeme je za povlačenje mudrih poteza, kako bi se Hrvati oslobodili jarma, a bahatog Izetbegovića “spustilo na zemlju”.
HMS
