Državljanstva Bosne i Hercegovine samo prošle godine odreklo se oko 1.600 građana. Analitičari kažu kako je ovaj broj čak i manji kad se usporedi sa brojem onih koji su samo na papiru državljani BiH, a koji su otišli ne trbuhom za kruhom, već pobjegli od stalnih političkih tenzija, neizvjesnosti, korupcije, ali su formalno i dalje državljani BiH, piše BN.
Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, od 1996. godine do danas državljanstva BiH odreklo se gotovo 103.000 osoba. U 2025. godini zabilježen je blagi pad broja zahtjeva u odnosu na prethodne godine.
Glasnogovornica Ministarstva civilnih poslova BiH Zorica Rulj istaknula je kako podnositelji zahtjeva nisu obvezni navoditi razloge odricanja državljanstva.
„Prilikom podnošenja zahtjeva za ispis iz državljanstva nisu dužni navoditi razloge, već samo moraju imati zajamčeno državljanstvo druge države. U neformalnim razgovorima najčešće navode rješavanje važnih životnih pitanja, pravo na zaposlenje, imovinu, olakšano školovanje i studiranje u drugim državama. Uglavnom su to zemlje Europske unije, donedavno Njemačka i Austrija“, kazala je Rulj.
Sociolog Vladimir Vasić smatra da su razlozi dublji i kompleksniji.
„Zbog trenutne političke situacije u BiH, zbog socijalne i ekonomske neizvjesnosti te kvalitete i sigurnosti života. Mladi ljudi žele živjeti u pravno uređenim i ekonomski stabilnim sustavima. Više nemaju strpljenja za stalne političke tenzije i prepucavanja“, rekao je Vasić.
Slične stavove iznose i građani Sarajeva i Istočnog Sarajeva.
„Nemaju rahatluka u ovoj državi“, „ Vidite kakva nam je situacija i kakvi su nam političari“, rekli su građani Sarajeva.
„Nezadovoljni su onim što nude vlasti“, „ U pitanju je nezaposlenost i slaba primanja“, kažu anketirani građani Istočnog Sarajeva.
Politička analitičarka Ivana Marić upozorava kako je broj formalnih odricanja državljanstva zapravo manji problem od činjenice da velik broj ljudi i dalje ima državljanstvo, ali u BiH više ne živi.
„S obzirom na to da se rađa sve manje djece i da odlazi sve više mladih, obrazovanih i kvalificiranih ljudi, taj je gubitak teško nadoknaditi. Ne odlaze samo nezaposleni, već radno sposobno i visokoobrazovano stanovništvo, što predstavlja ozbiljan demografski i ekonomski problem“, upozorava Marić.
Na pitanje zabrinjava li to političke strukture u BiH, Marić odgovara:
„Nažalost, mnoge političare više zanima preusmjeravanje javnog novca u privatne interese nego dugoročna budućnost zemlje. Svojoj su djeci osigurali perspektivu, ali ih sudbina druge djece ne zanima.“
Analitičari ističu kako je poražavajuće to što se dijaspora u političkom diskursu najčešće spominje tek u vrijeme izbora, dok sustavne politike za zadržavanje mladih i radno sposobnog stanovništva i dalje izostaju.
Vrisak.info
