U Bosni i Hercegovini desetljećima nakon rata, koji je ostavio duboke društvene i sigurnosne ožiljke, oružje ostaje sveprisutna komponenta svakodnevice. Statistike i procjene stručnjaka upućuju na to da je broj komada oružja u privatnom posjedu iznimno velik, a dio tog oružja nalazi se izvan kontrole nadležnih institucija.
Svjedoci smo sve većeg broja incidenata kojima kumuje upotreba vatrenog oružja. Bilo da je riječ o lakom naoružanju poput pištolja ili pak nešto opasnijim automatskim i poluautomatskim puškama, ishod je često koban, uz pitanje odakle im?
Povećanom zanimanju za vatreno oružje doprinose i osjećaj nesigurnosti, nepovjerenje u institucije, ali i sve češće medijske objave o napadima, provalama i napadima na javnim mjestima.
Strah od kriminala, ali i nedostatak učinkovite reakcije nadležnih tijela guraju građane prema osobnim mjerama zaštite, što dodatno urušava povjerenje u sustav i kreira začarani krug nesigurnosti, piše portal Večernjeg lista BiH.
Ne treba zaboraviti ni poslijeratni kontekst koji u Bosni i Hercegovini i dalje ima jak utjecaj.
Poslijeratno nasljeđe i mentalitet sigurnosti
Mnogi građani još posjeduju oružje iz vremena rata, bilo kao oblik rezervne sigurnosti ili zbog uvjerenja da institucije ne mogu jamčiti njihovu zaštitu. Trauma, kolektivna sjećanja i naslijeđeni mentalitet preživljavanja igraju ključnu ulogu u tome što oružje nije samo sredstvo obrane već i simbol kontrole nad vlastitim životom u društvu koje već desetljećima živi u neizvjesnosti.
Prema podacima Centra za kontrolu malokalibarskog i lakog naoružanja (SEESAC), samo u 2025. godini zabilježeno je 296 incidenata (44 u srpnju) u kojima je bilo upotrijebljeno vatreno oružje. U svrhu usporedbe vrijedi istaknuti da je 2024. zabilježeno 498 incidenata u kojima je bilo korišteno vatreno oružje na području BiH.
Rast legalnog naoružavanja građana
U BiH oružje postaje sve traženija roba, ne samo za izvoz i uvoz već i među građanima koji sve češće kupuju i registriraju oružje. Službeni podaci pokazuju da je u posljednjih nekoliko godina došlo do značajnog porasta broja izdanih dozvola i ukupnog broja oružja u civilnim rukama, donosi Večernji.ba.
Prema najnovijem izvješću Koordinacijskog odbora za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja u BiH, ukupan broj registriranog oružja porastao je s 280.819 komada u 2020. godini na 372.143 u 2025. godini. To znači da su građani kupili i registrirali gotovo 92.000 novih komada, a najveći rast zabilježen je tijekom 2020. i 2021. godine, kada je povećanje iznosilo oko 45 posto.
Stručnjaci ističu da ovaj rast upućuje na promjene u ponašanju građana. Sve veći broj ljudi odlučuje se legalno naoružati, što može biti rezultat osjećaja nesigurnosti, povećane dostupnosti oružja, ali i kulturnih i povijesnih čimbenika.
BiH u regionalnom i svjetskom kontekstu
BiH se često svrstava među 10 ili 15 zemalja u svijetu s najviše oružja po stanovniku. Dok se broj legalno registriranog oružja procjenjuje na oko 10 na 100 stanovnika (odnosno svaki 12. stanovnik), procjene koje uključuju nelegalno oružje govore o čak 31,2 komada oružja na 100 stanovnika.
BiH je u vrhu europskih zemalja po broju oružja u civilnom posjedu s ostalim zemljama regije.
Cijeli zapadni Balkan karakterizira visoka stopa posjedovanja oružja u privatnim rukama. Prema istraživanju međunarodne organizacije, u Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji i BiH nalazi se oko šest milijuna komada vatrenog oružja.
Neregistriranim oružjem u regiji bavio se 2018. godine međunarodni analitički centar Small Arms Survey, koji je procijenio da je u Srbiji oko 1,5 milijuna komada nelegalnog oružja, u Bosni i Hercegovini 832.000, u Hrvatskoj 186.000, prenosi Večernji.ba.
Prema podacima organizacije Small Arms Survey, s obzirom na to da broj nelegalnog i neregistriranog oružja premašuje broj od 800.000, to znači da na stotinu stanovnika BiH ima 31 komad vatrenog oružja te se postavlja pitanje koliko je policijskih akcija zaista potrebno kako bi se stalo na kraj nelegalnom posjedovanju različitog naoružanja.
Iako BiH nije među zemljama s najvećim ratama oružja po broju oružja na 100 stanovnika, statistike međunarodnih istraživanja pokazuju da ova zemlja zauzima relativno visoka mjesta u svijetu što se tiče oružja u privatnom držanju, dijelom zbog nasljeđa konflikata devedesetih.
Vrisak.info
