Cijena u BiH svakodnevno divljaju i nanose ogromnu štetu gospodarstvu i građanima, a država koja može i mora smanjiti svoje namete, ne čini ništa.
Navedimo samo primjer cijena goriva u ožujku prošle godine cijena litra dizela se u BiH kretala oko 2 KM, dok je danas prešla iznos od 2,50 KM, ovisno o kojoj benzinskoj postaji je riječ.
Razlog rasta cijena goriva, ne samo kod nas, već i cijelom svijetu, je rast cijena nafte na svjetskim tržištima, osmi tjedan zaredom, što je posljedica napetosti između SAD-a i Rusije u vezi Ukrajine i procjena o rastu potražnje u ovoj godini na rekordne razine.
Zbog te činjenice vlade većine zemalja su već intervenirale, najčešće smanjenjem nameta koji se plaćaju u cijeni goriva, ali i paketom mjera kako bi se ublažio rast cijena ostalih proizvoda i pomoglo ugroženim građanima.
Posljednji primjer je susjedna Hrvatska koja je donijela 637,6 milijuna eura vrijedan paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata.
Jer svima je jasno da kad raste gorivo, raste i sve ostalo.
Svima, osim vlastima u BiH. Ovdje nema ni mjera, čak ni ni najava da se o njima razmišlja, piše Buka.
Zašto donositelji odluka ne poduzimaju ništa pitali su i ekonomistu Slavišu Rakovića.
“Kod nas porezna politika jednosmjeran proces koji vodi u veće poreze. Ogroman dio cijene goriva čine porezi i akcize, a država nema prostora da privremeno reagira. To važi i za ostale artikle”, kaže za BUKU Raković i dodaje “Sve u svemu naši političari smatraju da je stanovništvo bolje prilagodljivo od države i da se lakše odlučuje na štednju i odricanja”.
A ništa nije tako opterećeno nametima države, različitim porezima i akcizama, kao gorivo.
Ako kao primjer uzmemo da je da je maloprodajna cijena motornog benzina u BiH po litri 2,00 KM, od tog iznosa državi ide 1,09 KM- akciza 0,40 KM, cestarina za održavanje cesta 0,15 KM, cestarina za izgradnju autocesta 0,25 KM i PDV 0,29 KM. Ostatak je nabavna cijena i marža.
U slučaju benzina, na koji se plaća akciza 0,40 KM po litri, preko 50 posto cijene koju platimo određeno je državnim nametom, dok je u slučaju dizela, gdje je akciza 0,30 KM po litri, državni namet nešto ispod 50 posto cijene koju platimo, pa ako ulijemo u rezervoar goriva u iznosu od 50 KM, u prosjeku oko 24 KM iznose nameti, a 26 KM plaćamo cijenu goriva.
Navedimo samo da je od 2018.-2020. godine u Bosni i Hercegovini prikupljeno oko 1,5 milijardi maraka prihoda od akciza na naftu i naftne derivate i oko 1,8 milijardi maraka prihoda od cestarina.
Naravno, ova milijunska sredstva ne troše se namjenski, o čemu najbolje svjedoči naša cestovna infrastruktura.
Ali to je već neka druga tema, navodi Buka.
Vrisak.info
