U posljednje vrijeme sve više osoba traži carinski evidencijski list za prijenos proizvoda iz BiH u Hrvatsku bez carine.
U dvije godine, utrostručio se broj carinskih evidencijskih listova koje su stanovnici dubrovačkog pograničnog područja zatražili i dobili radi oslobođenja od plaćanja uvozne carine za poljodjelske, stočarske, pčelarske, vrtlarske, šumarske, ribolovne i druge slične proizvode sa svojih gospodarstava u Bosni i Hercegovini.
Granični carinski ured Karasovići, u prvih pola godine izdao je 121, a Granični carinski ured Metković 51 carinski evidencijski list, podaci su Carinske uprave Ministarstva financija, piše Dubrovački vjesnik.
Ulaskom u šengensku zonu 2023. značajno su se postrožile kontrole kretanja ljudi i roba na graničnim prijelazima Hrvatske i BiH. Dubrovačko područje povijesno je povezano i naseljavano stanovništvom iz zaleđa, a danas državne granice dijele stanovnike pograničnog područja od naslijeđene djedovine.
Prva godina od ulaska u šengensku zonu protekla je prilično konfuzno, zbog nedostatnih informacija, stanovnici su se gubili u birokraciji, no iskustva su pokazala da se obraćanjem na pravu adresu pitanje ishođenja evidencijskih listova rješava brzo i jednostavno.
Kako navode iz Carinske uprave, uz već navedene proizvode, korisnici evidencijskog lista preko granice, bez plaćanja carine, mogu prenijeti sjeme, gnojiva i proizvode za obradu tla i usjeva u količinama namijenjenim za uporabu na posjedu u pograničnom području Republike Hrvatske.
“Oslobođenje od uvozne carine i PDV-a ograničeno je na proizvode u primarnom obliku koji nisu podvrgnuti nikakvoj obradi, osim one koja je uobičajena nakon žetve ili proizvodnje.
Carinski evidencijski list u pograničnom prometu izdaje ovlašteni granični carinski ured, a na zahtjev korisnika oslobođenja koji imaju prebivalište u pograničnom području Republike Hrvatske odnosne susjedne treće zemlje”, pojašnjavaju.
Za uvoz svog krumpira, jabuka, češnjaka ili graha iz BiH, uz zahtjev za izdavanje carinskog evidencijskog lista u pograničnom prometu, treba donijeti osobnu iskaznicu ili putovnicu s naznačenim prebivalištem u pograničnom području Republike Hrvatske te priložiti zemljišno knjižni izvadak, izvadak iz katastra ili drugu ispravu kojom utemeljuje pravo na obradu dijela svojega poljoprivrednog gospodarstva koje se nalazi u pograničnom području susjedne treće zemlje.
Prema veterinarskim propisima, ulazak pošiljaka živih životinja, proizvoda životinjskog podrijetla i hrane za životinje nije dopušten u pograničnom prometu i preko graničnih prijelaza za pogranični promet jer podliježu obveznom veterinarskom pregledu.
Uvoz je moguć isključivo preko graničnih prijelaza na kojima je prisutna granična veterinarska inspekcija, a to su Stara Gradiška, Nova Sela, Karasovići i Bajakovo, te iz objekata koji su odobreni posebnom odlukom Ministarstva poljoprivrede.
Carinski evidencijski list u pograničnom području izdaje se na rok od 12 mjeseci, a novi list se može izdati neposredno prije isteka razdoblja valjanosti. Kod ponovnog podnošenja zahtjeva, carinskom uredu treba vratiti stari carinski evidencijski list i pripadajuće dodatne listove.
Za potrebe dodatnih mjera carinskog nadzora, podaci se čuvaju tri godine.
Ponovljena zlouporaba pogodnosti evidencijskog lista, nepoštivanje carinskih i ostalih propisa koji se primjenjuju na robu u carinskom nadzoru, može rezultirati oduzimanjem evidencijskog lista za naredno 12 mjesečno razdoblje.
Kako to funkcionira?
Sporazumom između RH i BiH predviđeno je izdavanje pograničnih propusnica državljanima ugovornih strana s prebivalištem u pograničnom području. Propusnicama se omogućuje povlašteni prelazak državne granice preko graničnih prijelaza za pogranični promet.
Prema Uputi Carinske uprave za provedbu carinskih postupanja pri nadzoru uvoza i izvoza poljoprivrednih proizvoda u pograničnom području Republike Hrvatske i susjednih trećih zemalja, prilikom prelaska granice posjednik Carinskog evidencijskog lista dužan je identificirati se pograničnom propusnicom.
Prije podnošenja Carinskog evidencijskog lista radi ovjere, korisnik je dužan u Carinski evidencijski list upisati redni broj, datum unosa te vrstu i količinu robe koju jednokratno prevozi, odnosno prenosi prilikom prelaska granice i na koju ima pravo biti oslobođen plaćanja uvoznih ili izvoznih davanja.
Nadležni carinski ured dužan je provjeriti je li vrsta i količina robe koja se uvozi primjerena s obzirom na vrstu i veličinu zemljišta, godišnje doba i sezonu poljoprivredne kulture koja se unosi te u odnosu na već uvezenu ili izvezenu robu.
Ovjerom Carinskog evidencijskog lista od strane carinskog djelatnika, roba se pušta i smatra oslobođenom od uvoznih ili izvoznih davanja. Ovjera se vrši štambiljem carinskog ureda te potpisom i faksimilom ovlaštenog carinskog službenika, stoji u Uputi.
Evo što smijete nositi u EU, a da ne platite rigorozne kazne
Vrisak.info
