U Bosni i Hercegovini ponekad je situacija na tržištu rada takva da je lakše dobiti otkaz nego jednostavno pozdraviti kolegu, a poslodavci se pritom koriste različitim metodama.
Najčešće se to dešava kada istekne ugovor o radu, u tom slučaju zaposlenik nema pravo na prigovor niti na zahtjev za objašnjenje. Druga situacija je kada radnika proglase “tehnološkim viškom”.
U oba slučaja zaposlenik ima pravo na naknadu preko biroa, a poslodavac ne snosi dodatnu odgovornost.
Međutim, u slučaju ozbiljnijeg kršenja Zakona o radu Federacije BiH, poslodavac može dati otkaz bez otkaznog roka i bez prethodne opomene, piše Faktor.
Konkretna pravila i definicije nalaze se u Zakonu o radu FBiH, Zakonu o radu RS-a te u internim pravilnicima poslodavca.
Težom povredom radnih prava smatraju se radnje zaposlenika koje ozbiljno krše ugovor o radu, zakon ili interne akte poslodavca i zbog kojih je nastavak radnog odnosa praktično nemoguć. Takva ponašanja često rezultiraju otkazom.
Najčešći primjeri težih povreda radne obveze uključuju:
- Neopravdani izostanci s posla: samovoljno napuštanje radnog mjesta ili uzastopni neopravdani izostanci.
- Dolazak na posao pod utjecajem alkohola ili droga.
- Falsificiranje dokumentacije: korištenje lažnih diploma ili potvrda radi zasnivanja radnog odnosa.
- Krađa, pronevjera ili oštećenje imovine poslodavca: namjerno ili ekstremno nemarno postupanje.
- Namjerno nanošenje štete poslodavcu.
- Otkrivanje poslovne tajne ili zloupotreba položaja za osobnu korist.
- Fizički sukobi ili zlostavljanje kolega.
- Zloupotreba položaja ili odbijanje izvršenja radnog zadatka bez opravdanog razloga.
- Zloupotreba bolovanja.
Da bi se neka radnja smatrala težom povredom, mora:
- biti jasno definisana zakonom ili internim pravilnikom,
- postojati dokazana odgovornost radnika,
- zaposleniku biti omogućeno da se izjasni kroz disciplinski postupak.
Ukoliko poslodavac neosnovano proglasi određenu radnju težom povredom, radnik ima pravo pokrenuti radni spor pred sudom.
Vrisak.info
