Mnogi veliki infrastrukutrni projekti koji su se proteklih godina realizirali u Hrvatskoj da su kojim slučajem ovisili isključivo o nacionalnim sredstima, teško da bi se realizirali. Naši susjedi vrijedno povlače velika financijska sredstva iz Europskog plana oporavka te programa Europske unije “Konkuretnost i kohezija”. A iz tog programa u proteklom proračunskom razdoblju imali su na raspolaganju 6,9 milijardi eura, a ugovorili su i više od toga, skoro 8 milijardi. Najveći dio bio je usmjeren na projekte zaštite okoliša, energetske učinkovitosti te jačanja otpornosti na klimatske promjene.
“Milijardu i pol je bilo usmjereno na taj tip projekata, gotovo isti iznos bio je usmjeren na projekte u sferi poduzetništva, znači za jačanje konkuretnosti našeg gospodarstva. Dalje možemo reći da su sredstva bila usmjerena, oko milijardu i 300 milijuna na projekte u sektoru prometa, isto tako u sektoru vodnog gospodarstva, a gotovo milijardu eura bilo je usmjereno u znanost i obrazovanje”, kazala je Morana Gojević.
“Ono što je najpoznatiji projekt je projekt ‘Cestovne povezanosti Južne Dalmacije’ odnosno Pelješki most, međutim postoji i velik niz drugih projekata u željeznicama, ulaganjima u željezničke pruge. Jako velik broj, točnije 59 ulaganja u aglomeracije, vodno-komunalne projekte gotovo diljem Hrvatske te ulaganja u gospodarenje otpadom. Radi se o iznimno velikim i skupim projektima koji bi bili vrlo teško provedivi bez sredstava iz EU”, objašnjava Damir Tomasović.
Ipak, u Hrvatskoj ne vole reći kako su baš ovisni o europskim fondovima. Jer ta sredstva pripadaju svim članicama Unije, a isto tako njihov udio će se postupno smanjivati kako se Hrvatska bude približavala europskom prosjeku razvijenosti.
“U početnoj fazi nakon što smo tek postali članica Europske unije udio EU sredstava bio je u ukupnim javnim ulaganjima, dakle ovim velikim infrastrukturnim projektima bio je oko 80 %. S vremenom se to smanjuje, međutim taj postotak je još relativno visok, negdje oko 60 %. Što pokazuje da su EU fondovi zapravo nužan preduvjet ili sastojak za provedbu javnih investicija”, smatra Tomasović.
Projekti energetske učinkovitosti na stambenim objektima su najbolji primjer gdje su prosječni građani osjetili izravnu korist od EU sredstava. Međutim, ako se analiziraju projekti po lokalnim zajednicama, ta korist je višestruko veća.
“S obzirom na taj iznos koji je bio na raspolaganju, gotovo da nema područja Republike Hrvatske u kojemu nećete vidjeti tablu na nekom objektu, bila to zdravstvena ili obrazovna ustanova ili bilo to nešto u segmentu kulturne i prirodne baštine gdje ćete vidjeti da je to financirano upravo iz ovog operativnog programa ‘Konkuretnost i kohezija”, kaže Gojević.
U počecima članstva u Uniji Hrvatska je bila percipirana kao problematična nova članica. Međutim, danas je u mnogočemu percipirana kao “uzorna” jer je primjerice prva u Uniji po provođenju reformi preko kojih su joj dostupna sredstva iz Europskog plana oporavka. Za proračunsko razdoblje 2021-2027 riječ je o ukupnom iznosu od oko 25 milijardi eura.
Vrisak.info
