Europska služba za granice Frontex mogla bi dobiti nove ovlasti na teritoriji zemalja zapadnog Balkana, uključujući Srbiju i BiH. To bi podrazumijevalo mogućnost da navedena služba može protjerivati podnositelje zahtjeva za azil u Bih i Srbiji.
Kako pišu europski mediji koji su dobili na uvid materijale o kojima se trenutno vodi rasprava u europskim institucijama u Strasbourgu, a prema ovim prijedlozima, koji još nisu poprimili službenu formu, tako da je nitko od europskih dužnosnika nije mogao komentirati, Frontex bi u zemljama poput Srbije i BiH dobio ovlasti da protjeruje podnositelje zahtjeva za azil.
“Ova prilično kontroverzna odluka bila je tema razgovora europskih dužnosnika iza zatvorenih vrata na sastanku 28. ožujka u Strasbourgu. Ovi razgovori dio su mnogo šire reforme Frontexa”, piše “EU Observer”, jedan od medija koji je dobio ove dokumente na uvid. Europski dužnosnici u Europskom vijeću , Europskom parlamentu i Europskoj komisiji, kako navode ovi mediji, žele postići konačan dogovor prije održavanja europskih izbora u svibnju.
Kako je istaknuto, Dimitris Avramopoulos, povjerenik za migracije Europske komisije, vrši pritisak na socijaliste i liberale u Europskom parlamentu da pristanu na ove mjere, s obzirom na to da postoje strahovi da bi treće zemlje mogle zloupotrijebiti ovaj mehanizam i koristiti Frontex da protjera i one migrante koji bi povratkom u matičnu zemlju bili izloženi životnoj opasnosti.
Naime, u radnom dokumentu je predloženo da treće zemlje mogu tražiti od Frontexa da provede ovakvu mjeru, a da bi zaštitni mehanizam protiv eventualnih zloupotreba mogao biti da te zemlje moraju imati potpisanu i verificiranu Europsku konvenciju o ljudskim pravima, kao i Izbjegličku konvenciju iz 1951. godine.
Mediji podsjećaju da je i prije dvije godine bila razmatrana slična mjera da u nju budu uključene zemlje zapadnog Balkana, ali da je tada odbačena, međutim sada je ona ponovno na dnevnom redu.
“To znači da bi ljudi koji nikad nogom nisu stupili na tlo EU svoje slučajeve dali na razmatranje zemljama koje nisu vezane europskim zakonom, a nakon toga, kada im zahtjev bude odbijen, Frontex bi u njihovo ime te ljude deportirao u matične zemlje”, navedeno je u dokumentu, kako prenosi “EU Observer”.
Također je predviđeno da do 2027. godine broj pripadnika Frontexa bude povećan na deset tisuća, a na raspolaganju bi imali i znatno veći proračun od postojećeg.
U Frontexu kažu za Nezavisne novine da bi sadašnji tekst u narednim mjesecima prije konačnog usvajanja mogao pretrpjeti značajne izmjene, a da prema sadašnjim ugovorima s BiH, Frontex nema mandat koordinirati operacijama na teritoriji BiH.
“Naša agencija je trenutno prisutna u Grčkoj i Bugarskoj već nekoliko godina i nastavit će operacije i tijekom 2019. godine”, rekla je za Nezavisne novine Izabela Vivior, službenica za odnose s javnošću Frontexa.
Dragan Mektić, ministar sigurnosti BiH u tehničkom mandatu, kaže da ne zna detalje o priči koju prenose europski mediji, ali da su u tijeku razgovori između BiH i Frontexa o zaključenju ugovora o suradnji.
“Kada zaključimo sporazum s njima, onda ćemo javnost obavijestiti o svim detaljima koje taj sporazum sadrži. Zavisno od toga što ćemo dogovoriti s njima, vidjet ćemo kakve ćemo efekte postići. Bitno je naglasiti da će sve biti bazirano na dogovoru u koji će biti uključene sve zainteresirane strane”, rekao je Mektić.
On je istaknuo da BiH, prije svega, od Frontexa očekuje pomoć u zaštiti vanjske granice BiH u vezi s ulaskom migranata.
