Europska komisija pripremila je paket od najmanje pet stotina dodatnih pitanja koja bi uskoro trebala biti upućena na adresu vlasti u Bosni i Hercegovini ne bi li se na taj način razjasnile nejasnoće koje su ostale i nakon što je iz BiH u Bruxelles, poslije više od godine dana rada, poslan popunjeni upitnik bitan za odlučivanje o eventualnom statusu kandidata za članstvo u Europskoj uniji, objavio je u srijedu sarajevski “Dnevni avaz”.
Iz Direkcije za europske integracije BiH potvrdili su kako imaju najavu da će nova pitanja stići u Sarajevo potkraj ovoga mjeseca ili početkom lipnja.
Europska komisija procjenjuje kvalitetu i informativnost odgovora kojima se služi u pripremi mišljenja o zahtjevu za članstvo u EU. U vezi s odgovorima BiH za koje procijeni da ih treba dodatno pojasniti ili dopuniti, Europska će komisija poslati dopunska pitanja, doznaje se u Direkciji.
Tadašnji predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović je zahtjev BiH za odobravanje kandidatskoga statusa predao sredinom 2016. godine, a potkraj te godine europski povjerenik za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn u Sarajevo je donio upitnik koji je sadržavao više od tri tisuće pitanja.
Ispostavilo se kako će BiH postaviti neslavan rekord u regiji jer joj je za popunjavanje toga upitnika trebalo punih četrnaest mjeseci, dok su druge države ovog dijela Europe taj posao završile u razdoblju između dva i pet mjeseci.
Problem je ponovno bio komplicirani ustroj BiH, jer su sve razine vlasti, od države preko entiteta i županija i distrikta Brčko, tražile da sudjeluju u tom poslu koji je uglavnom tehničke naravi, što je iziskivalo mučne pregovore i usuglašavanja oko sadržaja odgovora kroz tzv. mehanizam koordinacije.
U pripremi odgovora na točno 3.242 pitanja iz upitnika Europske komisije u 35 radnih skupina radilo je čak 1.083 državnih službenika sa svih razina vlasti. Posao je na kraju ipak nekako priveden kraju pa je popunjeni upitnik predan predsjedniku Europske komisije Jean-Claude Junckeru potkraj veljače, kada je boravio u službenom posjetu BiH.
Sada se ispostavilo kako ponuđeni odgovori nisu dostatni kako bi se u Bruxellesu odlučivalo o tome može li BiH dobiti kandidatski status pa slijede nova pitanja čiji je cilj, kako se navodi, razjasniti “brojne nedosljednosti” u prvotnim odgovorima.
Jedna od njih koja je dobro poznata odnosi se na različita tumačenja o tome koliko BiH uopće ima stanovnika. Dok državna razina vlasti operira s brojkom od 3,5 milijuna, što je verificirani rezultat posljednjega popisa iz 2013. godine, vlasti Republike Srpske inzistiraju na tvrdnji kako je stvarna brojka manja za 200.000 osoba, za koje drže kako su samo fiktivni rezidenti.
Nakon predaje zahtjeva za kandidatski status 2016. godine, dužnosnici poput Čovića tvrdili su kako će to biti riješeno u roku od godine dana.
Siguran sam kako ćemo najkasnije do kraja 2017. godine dobiti kandidatski status, a isto tako aktivrati i Akcijski plan za članstvo u NATO-u (MAP), kazao je Čović u prosincu 2016.
Sličan optimizam iskazivao je i predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić.
Ni jedno ni drugo nije se ostvarilo, a prema trenutačnim procjenama BiH na status kandidata za članstvo u EU ne može računati prije kraja 2019. godine, a o aktiviranju MAP-a nema nikakvih naznaka jer su iz NATO-a potvrdili kako čvrsto inzistiraju na ranije postavljenom uvjetu uknjižbe cjelokupne nepokretne vojne imovine na državu BiH, što se do danas nije dogodilo.
