BiH sve uspješnija u programu Horizon Europe, povučeno više od 11,5 milijuna eura za 54 istraživačka projekta.
O tome koliko sredstva Europske unije mogu pomoći razvoju svih sfera društvenog života, uključujući pritom i iznimno značajne znanstvene i istraživačke projekte, jasno pokazuju i podaci o do sada povučenim sredstvima iz programa Europske unije za istraživanje i inovacije – Horizon Europe, a koji otkrivaju i kako se BiH iz godine u godinu sve bolje snalazi te dobiva potporu za značajno veći broj projekata, piše Večernji list BiH.
Prema informacijama koje je objavilo Ministarstvo civilnih poslova BiH, a referirajući se na podatke Europske komisije, od 2021. do 2024. godine institucije i organizacije iz BiH uspješno su realizirale 54 projekta koje je EU podržao s više od 11,5 milijuna eura: 2021. godine 8 projekata, 1,276.767 eura, 2022. godine 14 projekata, 2,612.443 eura, 2023. godine 17 projekata, 4,700.885 eura, te 2024. godine 15 projekata, 2,92 milijuna eura (nepotpuni podaci, u fazi prikupljanja podataka).
O pozitivnim kretanjima u smislu financijskih iznosa jasno govori i usporedba s podacima iz prethodnog sedmogodišnjeg programa Horizont 2020., pri čemu su organizacije iz Bosne i Hercegovine sudjelovale u 70 projekata s ukupnim iznosom povučenih sredstava od 8,588.569 eura.
Dakle, navode iz MCP-a BiH, u nešto više od tri godine provođenja programa Horizon Europe povučena su tri milijuna eura više nego za sve vrijeme trajanja prethodnog programa.
– Ohrabruje činjenica da sve više koristimo šanse koje Horizon Europe nudi i da se rad naših istraživača vrednuje na međunarodnoj razini. Ministarstvo će nastaviti pružati podršku kako bismo ojačali kapacitete i povećali konkurentnost – poručila je ministrica civilnih poslova Dubravka Bošnjak.
Iz resornog ministarstva su analizirali i strukturu korisnika te utvrdili kako sveučilišta prednjače po broju realiziranih projekata, ali da je sve veći broj institucija iz drugih područja koje prepoznaju značaj sudjelovanja u EU programima.
Kao primjere uspješnosti u projektima naveli su državne institucije, razvojne agencije, privatne kompanije i nevladin sektor. U ostvarivanju ovih rezultata važnu ulogu ima struktura nacionalnih kontakt-osoba (NCP), koju je Ministarstvo civilnih poslova imenovalo u skladu s pravilima Europske komisije.
Nacionalni kontakt-koordinator i kontakt-osobe za 16 tematskih oblasti pružaju potporu istraživačima, institucijama i gospodarstvu kroz informiranje, savjetovanje i umrežavanje.
– U program Horizon Europe mogu se prijaviti sve znanstveno-istraživačke organizacije, sveučilišta, mala i srednja poduzeća, nevladine organizacije i drugi subjekti iz Bosne i Hercegovine pod istim uvjetima kao i sudionici iz država članica EU-a – podsjetili su iz MCP-a.
U samom procesu ostvarivanja prava na sredstva valja naglasiti i kako se prijave podnose putem portala Europske komisije, gdje se redovito objavljuju pozivi za projekte u različitim oblastima – od zdravlja i digitalizacije do energetike, klime, kulture i inovacija.
Ministarstvo civilnih poslova BiH će, poručuju, i dalje aktivno raditi na jačanju kapaciteta domaćih institucija, promociji programa i povezivanju istraživača s europskim partnerima u cilju da Bosna i Hercegovina nastavi bilježiti sve bolje rezultate u Horizonu Europa.
Horizon Europe, uz proračun od čak 95,5 milijardi eura, predstavlja glavni instrument EU-a za podršku znanosti, istraživanju i inovacijama. Horizon Europe je sastavljen od tri glavna stupa programa: Izvrsnost u znanosti, Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost te Inovativna Europa.
Izvrsnost u znanosti (fond od 25 milijardi eura) ima za cilj povećanje globalne znanstvene konkurentnosti EU-a. Podržava nove istraživačke projekte, financira stipendije za iskusne istraživače, mreže za obuku i razmjenu doktoranada, i ulaže u istraživačke infrastrukture vrhunske klase.
Čine ga sljedeći fondovi: Europsko istraživačko vijeće (European Research Council), Marie Sklodowska-Curie Actions te Istraživačka infrastruktura (Research Infrastructures).
Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost (fond od 53,5 milijardi eura) podržava istraživanja povezana s društvenim izazovima i jača tehnologijske i industrijske kapacitete kroz 6 klastera i 5 misija, uključujući i Zajednički istraživački centar.
Šest tematskih klastera pokriva čitav spektar ciljeva održivog razvoja: zdravlje; kultura, kreativnost i inkluzivno društvo; civilna sigurnost; digitalizacija, industrija i svemir; klima, energetika i mobilnost; hrana, bioekonomija, prirodni resursi, poljoprivreda i životna sredina.
Pritom je definirano i pet misija koje imaju za cilj rješavanje najvećih izazova s kojima se suočava društvo i postizanje ključnih prioriteta politika EU kroz sljedeće komponente: prilagođavanje klimatskim promjenama; kancer; klimatski neutralni i pametni gradovi; zdravi oceani, mora, priobalne i kopnene vode te zdravo tlo i hrana. Inovativna Europa (fond od 13,6 milijardi eura) – ima za cilj da Europa postane lider inovacija koje stvaraju nova tržišta, pruži potporu tehnologijama koje potiču integraciju obrazovanja, istraživanja i inovacija.
Čine ga sljedeći fondovi: Europsko inovacijsko vijeće (European Innovation Council), Europski inovacijski ekosustavi (European Innovation Ecosystems) te Europski institut inovacija i tehnologije (European Institute of Innovation and Technology).
Vrisak.info
