Europski parlament usvojio je u srijedu izvješće o vanjskoj i sigurnosnoj politici kojim poziva na provođenje izbornih reformi u BiH kako bi se osigurala jednakost konstitutivnih naroda.
Eurozastupnici su u srijedu usvojili na plenarnoj sjednici u Strasbourgu usvojili Izvješće o vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a pučanina Davida McAllistera koje se bavi i jugoistočnom Europom.
Po pitanju Bosne i Hercegovina poziva se političke vođe da provedu “opsežni skup reformi koji uključuje izborne reforme u sklopu s odlukama domaćih i međunarodnih sudova kako bi se osigurala načela jednakosti i nediskriminacije za sve građane i konstitutivne narode”.
Zastupnica HDZ-a Željana Zovko zadovoljna je izvješćem i ističe kako je “veliki uspjeh što smo uspjeli spriječiti da se konstitutivnost izbaci iz izvješća o vanjskoj i sigurnosnoj politici”.
“To je (poštivanje konstitutivnosti naroda) ključna stvar za mir i stabilnost BiH, a to neki s lijevog spektra apsolutno još uvijek ne razumiju”, kazala je Hini, dodajući da je poštivanje jednakopravnosti konstitutivnih naroda i sigurnosno pitanje.
Međutim, u izvješću je i kritika odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta koji je u izbornoj noći u listopadu prošle godine promijenio način izbora delegata u Dom naroda. Tom je odlukom otežano preglasavanje Hrvata od brojnijih Bošnjaka u tom tijelu i formiranje vlasti bez hrvatskih predstavnika.
EP “izražava zabrinutost u vezi s trenutkom, sadržajem i načinom na koji su izmijenjeni izborni zakon Bosne i Hercegovine i Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, s obzirom na to da je Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu izmjene predložio na dan izbora, što bi moglo ugroziti demokratski legitimitet i učvrstiti etno-nacionalizam”, stoji u izvješću.
Zovko smatra da se u toj odredbi “vidi neshvaćanje s lijevog spektra”.
“Ja bi zato tražila od mojih kolega iz Hrvatske da se malo potrude da objasne da je to bitno za mir i sigurnost Bosne i Hercegovine – sve ono što je Schmidt napravio i ono što je konstitutivnost, a zna se tko je u Odboru za vanjsku politiku i tko bi trebao tu pedagogiju da radi“, poručuje Zovko.
“Dosta sam bijesna na to koliko se još uvijek ne razumije u kojoj mjeri je to sigurnosno pitanje”, dodala je.
Uz Zovko, koja je potpredsjednica, i njenu stranačku kolegicu Sunčanu Glavak, od hrvatskih je zastupnika član Odbora za vanjsku politiku SDP-ov Tonino Picula, član Socijalista i demokrata.
Picula je kazao Hini da u Europskom parlamentu dio zastupnika smatra kako “za BiH postoji izlaz iz permanentne krize u kojoj se nalazi već najmanje desetak godina da se eventualno da prevlast jednoj ili drugoj političkoj opciji, što naravno nije izlaz iz krize jer pored tri konstitutivna naroda u BiH postoji i četvrti faktor, a to je međunarodna zajednica”.
On podržava spomenute odluke Christiana Schmidta. “Pokazalo se da je bez intervencije visokog predstavnika pa i nekih država članica Vijeća za implementaciju mira napredak u BiH teško ostvariv”, kazao je.
Prigovor HDZ-ove zastupnice Zovko zastupnicima “lijevog spektra” Picula odbacuje i podsjeća da u njegovom nedavnom izvješću o širenju EU-a mjesta nisu našle ideje o brisanju konstitutivnosti naroda BiH.
“U zadnjem izvještaju sam učinio sve da moja politička skupina odbaci amandman Zelenih kojim se tražilo brisanje reference o konstitutivnosti i autor sam preporuka Europskog parlamenta o novoj strategiji proširenja EU-a u kojem slične ideje – osuda poteza visokog predstavnika ili brisanje konstitutivnih naroda – nisu prošle“, napominje.
Picula smatra da je vezivanje politike Hrvata u BiH uz čelnika Republike Srpske pogrešno te tvrdi da Zovko “često nailazi na otpore svojim nekim pogledima kako bi trebalo uređivati stvari u BiH”.
“Prije svega ja smatram da je vezivanje uz Milorada Dodika krajnje štetno po integritet BiH, a nisam osobito siguran da koristi interesima Hrvata u BiH“, dodaje.
Europarlamentarci su u izvješću također pozvali na “ciljane sankcije protiv destabilizirajućih aktera u Bosni i Hercegovini, uključujući onih koji ugrožavaju njezinu suverenost i teritorijalnu cjelovitost, posebno Milorada Dodika”.
Što se tiče Srbije, ponovno je istaknuto da ona mora uskladiti svoju vanjsku politiku s EU-om, posebno u odnosu prema Rusiji, te da se kao “zemlja koja teži europskoj integraciji, mora pridržavati zajedničkih vrijednosti i prava EU-a”.
Vrisak.info
