Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) izrazio je zabrinutost zbog mogućeg podizanja spomenika osuđenom ratnom zločincu, četničkom vođi Draži Mihailoviću u centru Beograda, ističući kako će se to negativno odraziti na proces pomirenja Srba, Hrvata i Bošnjaka.
Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić najavio je u ponedjeljak da će pokrenuti službenu inicijativu za izgradnju spomenika Dragoljubu Mihailoviću u parku Terazijska terasa, ispod Terazijske česme.
U reakciji na tu inicijativu DSHV je priopćio kako ona izaziva „ne samo nevjericu već i nemalu zebnju, napose kod onih građana Srbije koji su pripadnici pojedinih manjinskih zajednica, pa tako i kod Hrvata“.
Držimo da složeno i multietničko društvo u dvomilijunskom glavnom gradu Republike Srbije, ističe DSHV, treba izgrađivati i usmjeravati putem vrijednosti koje nikoga ne ugrožavaju niti čine da se itko osjeti nesigurno.
„Dodatno iskazujemo zabrinutost da zbog ovakvoga čina može doći do daljnjeg opterećenja u procesima pomirenja Hrvata, Srba i Bošnjaka, što nikome ne bi trebalo“, navodi se u njihovu priopćenju.
Stranka hrvatske manjine navodi da bi se društvo u Srbiji trebalo oslanjati na pozitivne tekovine antifašizma.
„Njih baštini i hrvatski narod u Republici Srbiji čiji su brojni pripadnici, napose u Bačkoj i Srijemu, bili antifašistički borci i podnijeli zbog toga nemale žrtve. U tom smislu, DSHV iskazuje strahovanja od negativnih posljedica koje bi podizanje spomenika Mihailoviću u Beogradu moglo imati“, zaključuje se u priopćenju DSHV-a.
Gradonačelnik Beograda inicijativu o podizanju spomenika Draži Mihailoviću objelodanio je uoči sjednice Skupštine grada Beograda, podsjeća Hina.
Kako su prenijeli mediji on je rekao da je 2003. usvojen zakon kojim su ravnogorski i partizanski pokret izjednačeni.
„Moji djedovi su bili dio partizanskog pokreta, partizani su se borili protiv Nijemaca, protiv fašista i dobrim dijelom su kasnije zlouporabljeni“, naveo je, objavio je list „Danas“.
Dragoljub Draža Mihailović osuđen je 1946. godine na smrt zbog ratnih zločina i kolaboracije s nacističkom Njemačkom, nakon čega je strijeljan.
Viši sud u Beogradu rehabilitirao ga je u svibnju 2015. godine, ističući da je suđenje Mihailoviću bio političko-ideološki proces komunističkog režima, ali da sudsko vijeće nije bilo mjerodavno da se bavi utvrđivanjem činjenica je li bio ratni zločinac.
U Beogradu već postoji spomenik Draži Mihailoviću koji je, u privatnom prostoru, podignut u listopadu 2023. godine.
Vrisak.info
