Od države iz koje su nekada radnici samo odlazili na privremeni rad u inozemstvo, Hrvatska je postala zemlja poželjna stranim radnicima, osobito onima iz BiH. “Trbuhom za kruhom” – dok jedni odlaze, drugi dolaze. Za bh. standard hrvatske plaće prilično su visoke, a druga stvar koja je čini poželjnom za ovdašnje radnike je blizina. Za samo nekoliko sati mogu stići doma. Strani radnici žele doći u Hrvatsku jer je sigurna zemlja te dio schengenskog prostora. Veliki je broj radnika s azijskog kontinenta. Riječ je o radnoj snazi koja dolazi iz zemalja u kojima je trenutačno minimalna plaća oko 150 eura, dok je u Hrvatskoj minimalna plaća od ove godine 677 eura neto. Time je jasno zašto u RH stiže radna snaga iz Azije, ali i BiH. Naime, minimalac je u Federaciji BiH ove godine mizernih 619 KM, piše Večernji list BiH.
Brojčani pokazatelji
Zbog nedostatka radne snage, pogotovo u vrijeme ljetne sezone, u Hrvatskoj je sve veći broj stranih radnika, a od početka ove godine najbrojniji su oni iz Bosne i Hercegovine i Nepala. Prema podacima MUP-a Republike Hrvatske, najveći broj dozvola za boravak i rad do 31. svibnja ove godine izdan je državljanima Bosne i Hercegovine – 18.503, a zatim Nepala – 15.922, Srbije – 14.325, Indije – 8504, Sjeverne Makedonije – 7236, Filipina – 6232, Bangladeša – 5338 te Kosova, Uzbekistana i Egipta. U prvih pet mjeseci ove godine u Hrvatskoj je izdano 93.786 dozvola za boravak i rad, od kojih najviše u turizmu i ugostiteljstvu (31.422), potom u graditeljstvu (31.234), industriji (11.471), prometu i vezama (6427) te u trgovini (3412). Od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad, za novo zapošljavanje izdane su 63.204 dozvole, 22.226 za produljenje dozvola te 8356 za sezonske radnike, od toga najviše u djelatnosti turizma i ugostiteljstva (7699). Prema podacima MUP-a, najveći broj dozvola za boravak i rad lani je izdan državljanima Bosne i Hercegovine (38.236), Srbije (24.028), Nepala (23.493), Indije (15.627), Sjeverne Makedonije (13.412), Filipina (10.999). U 2022. je godini u Hrvatskoj odobren rekordan broj dozvola za boravak i rad za strane radnike. Tako je na hrvatskom tržištu rada novu dozvolu dobila ili pak produljila čak 124.121 osoba, što je za 42.166 dozvola više nego što ih je izdano i produljeno u 2021. godini. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), najveći broj dozvola za boravak i rad u 2022. godini izdan je državljanima Bosne i Hercegovine, Srbije, Nepala, Sjeverne Makedonije te Kosova. U Hrvatskoj su tako radila čak 36.783 državljana BiH, 19.176 državljana Srbije, 12.222 Nepalca, 10.053 Makedonca te 8979 državljana Kosova, piše Večernji list BiH. Zanimljivo je tu statistiku usporediti s onom iz 2021. godine, kad su državljani Bosne i Hercegovine imali 30.721 dozvolu za rad, Srbi 13.579, državljani Kosova bili su treći po izdanim dozvolama sa 7913 radnika, Makedonci četvrti s 5926, a državljani Nepala peti s 4724 dozvole.
Crne prognoze
U proteklih osam godina, od 2015. do 2023. godine, broj izdanih dozvola za boravak i rad stranih radnika u Hrvatskoj povećan je s 2700 na 172.499. U prva dva mjeseca ove godine MUP je izdao 43.299 dozvola, što je 46 posto više nego u istom razdoblju lani. Iako je povećan uvoz strane radne snage neizbježan, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović je prije nekoliko mjeseci kazao da se nada kako neće biti ostvarene prognoze Europske komisije i Hrvatske udruge poslodavaca prema kojima će se do 2030. godine radna snaga u Hrvatskoj smanjiti za 6,8 posto, a broj stranih radnika u Hrvatskoj popeti na 400.000 – 500.000. Ministar Božinović je s trenutačnom situacijom usporedio odlazak prijašnjih hrvatskih generacija u Njemačku jer sada u Hrvatsku želi doći velik broj radnika iz zemalja iz okruženja te iz ostatka svijeta. Znatno više plaće u susjednoj Hrvatskoj na muke su stavile poslodavce u BiH. Naime, gotovo da nema tvrtke kojoj ne nedostaje radnika, piše Večernji list BiH. Posebno je problem u sektorima građevine i ugostiteljstva. Kuhari i konobari iz BiH u velikom su broju i ove godine pred početak sezone spakirali stvari i krenuli na Jadran. Tamo mogu za sezonu zaraditi više novca nego da u BiH rade cijelu godinu.
Vrisak.info
