Postojeći mirovinski sustav nije financijski samoodrživ. Stručnjaci su izračunali, kako bi mirovinski sustav bio stabilan, za jednog umirovljenika “trebaju raditi” čak četiri zaposlenika. Prosječna mirovina u prošloj godini bila između 515 i 623 KM
Iako se reforma mirovinskog sustava u oba entiteta u Bosni i Hercegovini smatra uspješnom, čemu je potvrda i stabilna isplata mirovina u oba entiteta, mnogo je upozorenja o dugotrajnoj neodrživosti javnog mirovinskog sustava. Ocjene su kako je riječ o uspješnoj, ali i ipak privremenoj reformi.
Međugeneracijska solidarnost
Mirovinski sustav u cijeloj BiH temelji se na načelu međugeneracijske solidarnosti, tj. načelu tekućeg financiranja, koji je u početnom obliku uvela još austrougarska uprava. Stručnjaci su izračunali, kako bi mirovinski sustav bio stabilan, za jednog umirovljenika “trebaju raditi” četiri zaposlenika. Službena statistika pokazuje da u BiH to odavno nije tako. Krajem prošle godine u Federaciji BiH bila su 551.842 zaposlenika i 453.900 umirovljenika, što znači da je njihov odnos 1,22:1. U Republici Srpskoj je 337.780 zaposlenika i 288.448 umirovljenika, što je odnos 1,17:1.
Budući da svi poslodavci ne plaćaju disciplinirano doprinose za mirovinsko-invalidsko osiguranje, realni pokazatelji odnosa broja zaposlenih i stvarni broj umirovljenika još su lošiji. Gotovo da dolaze do odnosa 1:1, iz čega se jasno može zaključiti da model na kojem trenutačno egzistira mirovinski sustav u BiH nije održiv.
Ekonomist, profesor emeritus Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu dr. Željko Šain, nedavno je za Klix objasnio da postojeći mirovinski sustav nije financijski samoodrživ ni s ovako niskim mirovinama jer je prosječna mirovina u prošloj godini bila između 515 i 623 KM.
Mirovinski zavodi u oba entiteta već su nekoliko godina i proračunski korisnici, osim vlastitih izvora financiranja, prvenstveno kroz sustav doprinosa. Za primjer se može uzeti financijski plan Federalnog zavoda za MIO za ovu godinu.
Planom je predviđeno da se sredstva za ostvarivanje prava iz MIO i funkcioniranje nositelja osiguranja osiguraju iz doprinosa s 3,31 milijardom KM, što je 84,66 posto od ukupno planiranih sredstava; iz entitetskog proračuna s 593,30 milijuna KM, što je 15,17 posto od ukupno planiranih sredstava, te iz ostalih sredstava sa 6,77 milijuna KM, što je 0,17 posto od ukupno planiranih sredstava koja iznose 3,91 milijardu KM.
Dakle, za stabilno funkcioniranje mirovinskog sustava u FBiH u ovoj godini nedostaje blizu pola milijarde KM. Situacija u RS-u u ovom pogledu još je nepovoljnija – upozorava Šain. Dodaje da relevantne projekcije trendova upućuju na još lošije pokazatelje – povećavanje broja umirovljenika s produljivanjem životnog vijeka, neminovno nominalno povećanje mirovina, izgledno povećanje izdataka za mirovinu ne kao postotka u bruto domaćem proizvodu (BDP), postupno povećavanje proračunskih sredstava u mirovinskom fondu, što ima višestruke negativne socijalne i gospodarske posljedice.
U najkraćem, buduće umirovljenike, ako se nešto radikalno ne promijeni, čeka krajnje neizvjesna budućnost. On, ali i mnogi drugi, realno ostvarivo rješenje vide u osiguranju mirovina na dobrovoljnoj osnovi u okvirima djelatnosti osiguranja, kako socijalnih tako i privatnih. Djelatnosti osiguranja kroz društva za osiguranje ili osiguravajućih društava nude rješenja i za mirovinska osiguranja u brojnim modalitetima zasnovanima na kapitaliziranoj štednji. Ovaj oblik mirovinskih osiguranja mogao bi se ostvarivati odmah, bez bilo kakvih čekanja, u cijeloj BiH.
Iskustva u Europskoj uniji
Profesor emeritus Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu dr. Željko Šain kaže u nedavnoj izjavi za Klix da jedino realno i moguće rješenje, koje je provedivo odmah i bez čekanja, od sada pa nadalje, bez vremenskog ograničenja, jest dobrovoljno mirovinsko osiguranje prilagođeno realnim željama i mogućnostima svakog čovjeka koji želi izabrati opseg i oblik mirovine, na osnovi rezultata svog rada i ne čekajući ničiju solidarnost da bi primao svoju mirovinu.
Samo tako svaki čovjek u BiH može osobno stvarati svoju mirovinsku sigurnost, nevezano uz više puta obećavane reforme. Izvjesno je da BiH ni u ovoj oblasti neće tražiti originalna rješenja, već će se, sigurno je, voditi primjerima i iskustvima drugih, kako u regiji tako i u Europskoj uniji.
Vrisak.info
