Dok Bosna i Hercegovina suočena s političkim tenzijama i odgađanjima sjednica sporije napreduje na europskom putu, Republika Hrvatska, članica Europske unije već više od 11 godina, posljednjih godina ostvaruje značajne gospodarske i društvene koristi od članstva.
Članstvo u EU donijelo je Hrvatskoj transformaciju u gospodarskom, političkom, obrazovnom i stručnom smislu. Značajan izvor tih koristi su europski fondovi koji olakšavaju provedbu ekonomskih reformi.
“Europska unija uspostavila je mehanizam kojim je plaćanje iz europskog proračuna povezano s provedbom konkretnih reformi i investicija, što je djelovalo poticajno. No, potrebno je težiti provođenju nužnih poteza i bez takvih izravnih poticaja”, izjavio je Jakša Puljiz iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO).
Hrvatska je ulaskom u EU postala dio zajednice najrazvijenijih zemalja, što je omogućilo sudjelovanje u donošenju odluka koje utječu na pola milijarde ljudi. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova istaknulo je kako su daljnji koraci poput pristupanja Schengenu i eurozoni dodatno osnažili sigurnost Hrvatske u globalno nestabilnim vremenima.
“Članstvo u EU osigurava nam stabilnost i zaštitu. Pripadnost toj zajednici omogućila nam je napredak koji vidimo u rastu gospodarstva i životnog standarda”, izjavila je Dubravka Kobaš Lučić iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Plaće u Hrvatskoj su se od ulaska u EU udvostručile, a koristi od članstva dugoročno se povećavaju. Michael Faulend, viceguverner Hrvatske narodne banke, izjavio je kako se “kumulativne koristi povećavaju poput grude snijega, a Hrvatska je danas znatno bliža prosjeku razvijenosti EU nego prije deset godina.”
Sličnu procjenu iznio je i Puljiz, koji je naglasio da je Hrvatska među zemljama EU s visokim stopama gospodarskog rasta te je dosegla 75 posto prosječne razvijenosti EU, u usporedbi s 60 posto pri ulasku u članstvo.
U kontekstu europskog puta BiH, istaknuto je da je današnji geopolitički trenutak povoljniji za proširenje EU nego u vrijeme kada je Hrvatska otvarala pregovore. “Geopolitički trenutak potaknuo je EU na redefiniranje procesa proširenja kako bi obuhvatio veći dio europskog kontinenta”, zaključila je Kobaš Lučić.
Unatoč značajnim uspjesima, pred Hrvatskom su i dalje izazovi, posebno u području reforme pravosuđa, zdravstva i upravljanja javnim poduzećima, dok se iseljavanje stanovništva nastoji ublažiti daljnjim gospodarskim rastom i podizanjem standarda građana.
Vrisak.info
