Sinoć je na aerodromu “Pukovnik-pilot Milenko Pavlović” u Batajnici, održana državna komemoracija povodom Dana sjećanja na stradale u NATO agresiji na Jugoslaviju 1999. godine.
Događaj je okupio brojne visoke političke dužnosnike Srbije, među kojima su bili predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, predsjednica Skupštine Ana Brnabić, premijer Miloš Vučević, kao i brojni ministri i drugi politički lideri.
Dodik unatoč potjernici u posjeti Beogradu
Jedan od ključnih trenutaka obilježavanja bio je i prisustvo predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, koji je došao unatoč raspisanoj potjernici Suda Bosne i Hercegovine.
Potjernica je izdana zbog sumnje da je Dodik počinio napad na ustavni poredak BiH, što je izazvalo brojna nagađanja o mogućim političkim posljedicama njegove posjete Beogradu.
Obred parastosa predvodio je patrijarh srpski Porfirije, a prigodne govore održali su on, predsjednik Vučić, predsjednik Republike Srpske Dodik i Nemanja Pavlović, sin pukovnika Milenka Pavlovića, po kojem je aerodrom i dobio ime.
Dodik je, u svom govoru, istaknuo kako je ovaj dan jedan od onih koji “boli”, naglašavajući da, iako godine prolaze, bol zbog nepravde koja nije procesuirana i dalje ostaje prisutna.
Bol zbog neprocesuirane nepravde
“Još uvijek boli, jer nitko nije odgovarao”, rekao je Dodik, podsjećajući na neprocesuirane odgovorne za NATO agresiju i stradanje civila. Njegove riječi izazvale su snažne emocije među prisutnima i odražavaju politički narativ Republike Srpske o prošlim događajima, u kojem se osjeća duboka nepravda zbog neprepoznavanja odgovornosti za ratne zločine i agresiju.
Ovaj događaj, osim što je podsjetnik na tragične posljedice NATO bombardiranja 1999. godine, postavlja i pitanje političke stabilnosti u regiji. Dodikovo prisustvo u Beogradu, unatoč potjernici, otvorilo je prostor za spekulacije o njegovim političkim ambicijama i reakcijama međunarodne zajednice.
Ignoriranje poziva za izručenje od strane vlasti Republike Srpske dodatno usložnjava odnose unutar Bosne i Hercegovine, ali i s međunarodnim organizacijama.
Komemoracija u Batajnici stoga nije bila samo trenutak sjećanja na žrtve, već i političko okupljanje s jasnim porukama o nacionalnom identitetu, pravdi i odgovornosti za prošlost.
U kontekstu današnjih odnosa, ovo okupljanje ima potencijal da utječe na daljnje političke dinamike u regiji, pogotovo s obzirom na neizvjesnost u vezi s pravdom za žrtve rata i neprocesuiranje odgovornih za počinjene ratne zločine.
NATO agresija i tragične posljedice
“Važno je da slavimo ovaj dan koji nismo obilježavali prije 10-12 godina. Neki su htjeli da se to zaboravi, a onda su se pojavili Aleksandar Vučić i Toma Nikolić i rekli: ‘To se ne smije zaboraviti'”, rekao je Dodik.
Prema njegovim riječima, NATO je dva puta bombardirao ovaj narod, iz zadovoljstva, bez oklijevanja i međunarodnog odobrenja. “Ovo i danas boli jer onaj koji je počinio nepravdu i zločin nije odgovarao”, istaknuo je Dodik.
NATO bombardiranje SR Jugoslavije započelo je 24. ožujka 1999. godine i trajalo 78 dana. Prema podacima Ministarstva obrane Srbije, poginulo je oko 2.500 civila, uključujući 89 djece, te 1.031 pripadnik vojske i policije. Napadi su teško oštetili ili uništili 25.000 stambenih objekata, 69 škola, 19 bolnica, 14 aerodroma i 38 mostova. NATO je izveo 2.300 zračnih udara, koristeći zabranjene kasetne bombe i projektile s osiromašenim uranijem.
Službeni povod za intervenciju bila je humanitarna kriza na Kosovu, a agresija je završila 10. lipnja 1999. potpisivanjem Vojno-tehničkog sporazuma kod Kumanova.
Vrisak.info
