U sklopu ubrzanog ciklusa izgradnje strateškog infrastrukturnog projekta, koji će generirati snažan ekonomski rast, do početka ljetne sezone BiH će dobiti još 11 kilometara autoceste, i to na samom jugu zemlje, a koja će se naslanjati na dvije već izgrađene dionice.
Riječ je o dionici Počitelj – Zvirovići na kojoj se nalazi i kolosalni most Počitelj, inače najviši infrastrukturni objekt na koridoru, a sve bi, navodi u izjavi za Večernji list v. d. direktora JP Autoceste Federacije BiH Denis Lasić, trebalo biti u funkciji do početka ljetne sezone.
U čemu se zapravo ogleda značaj puštanja u promet navedene dionice, vidljivo je kroz dva primjera koja na najbolji način pokazuju kako će biti riječ o događaju povijesnog karaktera koji će u praksi omogućiti neometanu vožnju autocestom od južnih prigradskih naselja Mostara pa sve do granice s Republikom Hrvatskom. Naime, dionica Počitelj – Zvirovići s jedne se svoje strane nastavlja na dio autoceste koji je već dulje u prometu, odnosno dionicu Međugorje – Bijača, dužine 10 km, dok je s druge strane, u smjeru Mostara, već ranije izgrađena dionica Buna – Počitelj u dužini od 7,2 kilometra.
Dva LOT-a
Tehničke karakteristike dionice Počitelj – Zvirovići otkrivaju složenost projekta koji će omogućiti premošćivanje rijeke Neretve te daljnje aktivnosti u procesu izgradnje koridora u smjeru Mostara. Poddionica Počitelj – Zvirovići dio je dionice Počitelj – Bijača. Duga je 11,07 kilometara i podijeljena je na dva LOT-a. U LOT-u 1 su značajni objekti: petlja Počitelj s naplatnim mjestom i pristupnim prometnicama, tunel Počitelj (L = 1200 m), tri vijadukta ukupne dužine 250 m i otvorena trasa.
LOT 2 je most Počitelj dužine 980 m. Most Počitelj je kontinuirani prednapeti armiranobetonski most sandučastog poprečnog presjeka, građen tehnologijom slobodne konzolne gradnje. Stupovi mosta su visoki 92, 97, 92, 91, 88 i 66 m. Poddionica Buna – Počitelj duga je 7,2 km. Svi radovi su, kao što je poznato, završeni, a u promet će biti puštena po završetku poddionica koje su u izgradnji. Ova poddionica pozicionirana je između poddionice tunel Kvanj – Buna na sjevernoj i poddionice Počitelj – Zvirovići na južnoj strani. Trasa počinje na oko četiri kilometra južno od sela Hodbina i ne presijeca gušće naseljena područja, nego prolazi iznad kanjona Neretve u blizini nekoliko naseljenih mjesta i završava neposredno ispred petlje Počitelj.
A da bi se koridor od granice s Hrvatskom povezao s Mostarom, ostaje uraditi još dvije dionice, i to Mostar jug – tunel Kvanj, tunel Kvanj – Buna, a plan je da radovi na ovom dijelu počnu do kraja godine. Natječaj za izgradnju dionice Mostar jug – tunel Kvanj je pri kraju i očekuje se da bi se ugovor za izgradnju trebao potpisati na proljeće. Ako radovi na dionici Mostar jug – tunel Kvanj budu tekli u skladu s predviđenom dinamikom, izgradnja ovog dijela koridora ključnog za povezivanje cjelokupnog prostora Hercegovine bit će okončana do kraja 2028. godine. S druge pak strane, ove godine očekuje se i početak radova na dionici Mostar sjever – Mostar jug, kao i izgradnja najkompleksnijeg objekta na cijelom koridoru – tunela Prenj.
Od Mostara prema Sarajevu
U kontekstu mostarske autoceste, odnosno dionice Mostar sjever – Mostar jug, uslijed njezina geografskog položaja, pred budućim graditeljima je prilično izazovan posao. Dionica je duljine, kao što je poznato, 14,2 kilometra, počinje petljom Mostar sjever i završava petljom Mostar jug, a predviđeno je da se gradi pet tunela ukupne dužine blizu šest kilometara, deset vijadukta/mostova ukupne dužine blizu dva kilometra te blizu šest kilometara otvorene trase. Trasa prolazi uglavnom kroz brdsko-planinski teren sa značajnim prostornim ograničenjima, pa se duž trase smjenjuju usjeci i nasipi s većim brojem objekata. Istodobno, kada je riječ o tunelu Prenj, jasno je kako će se raditi o objektu koji će svojim karakteristikama spadati u sami vrh sličnih infrastrukturnih objekata u Europi, ali i šire. Osim što će biti riječ o najdužem tunelu u BiH, to će biti i deveti najduži u Europi te 30. najduži tunel u svijetu. Preciznije, njegova dužina će iznositi 10,9 kilometara, dok je, ako se analizira trenutačna dinamika pripremnih aktivnosti, rok za dovršetak kolovoz 2030. godine. Značaj obje ove dionice ogleda se u činjenici da će njihovom realizacijom vrijeme putovanja između Mostara i Sarajeva biti u velikoj mjeri skraćeno, a što sa sobom otvara i neke nove poslovne prilike.
Kada je riječ o aktivnosti na sjevernom dijelu, strateški cilj Uprave JP Autoceste FBiH je da cijeli sjeverni koridor u potpunosti bude završen u lipnju 2026. godine, što znači da će vozači moći neometano putovati od Bradine do krajnje točke na Savi.
Vrisak.info
