Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković nedavno je izjavio da su Hrvati u pregovorima o izbornoj reformi u Neumu gotovo pristali na uklanjanje konstitutivnih naroda iz daytonskog Ustava.
Prema njegovim riječima, taj korak bi bio način usklađivanja s europskim standardima i provođenja presuda Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava.
Njegova izjava dolazi u kontekstu rasprave o tome zašto se probošnjačka “trojka” ne suprotstavlja koaliciji SDFA i javnosti koju kontrolira kroz optužbe o izdaji.
No, nije se trebalo dugo čekati za potpuni demanti takvih tvrdnji. Dapače, jedan od dvojice pregovarača, čelnik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović ustvrdio je posve suprotno.
Na pitanje o tvrdnjama šefa diplomacije Elmedina Konakovića Cvitanović je kategorički odbacio bilo kakvu sugestiju da je hrvatska strana pristala na ukidanje nacionalnih odrednica u Ustavu Bosne i Hercegovine, piše Večernji list.
– To je apsolutno netočno – izjavio je predsjednik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović.
Dodaje da nitko od hrvatskih predstavnika koji su tada bili za stolom nije pristao na ukidanje konstitutivnosti.
”Nitko od hrvatskih predstavnika za stolom, koji su sudjelovali u razgovorima, ni u jednom trenutku nije pristao da se brišu nacionalne odrednice u Ustavu Bosne i Hercegovine, a posebno ne u članku 4. i 5., kao ni u preambuli Ustava. Takva tvrdnja potpuno je iskrivljena, netočna i neistinita te sam siguran da nitko od nas na to ne bi pristao – rekao je čelnik HDZ-a 1990.
Cvitanović je naglasio da je cijeli proces pregovora bio vođen u duhu traženja rješenja koja će omogućiti provedbu presuda, ali nikada nije bilo ni naznake da bi bilo tko pristao na ukidanje konstitutivnih naroda, što je temelj Daytonskog mirovnog sporazuma.
Po njemu, tvrdnje koje je iznio Konaković su politička manipulacija i pokušaj da se stvori iskrivljena slika o pregovorima koji su vođeni u Neumu. Ali i aktualna potreba da se skrene pozornost s odbijanja prijedloga koji je HDZ BiH uputio u proceduru Doma naroda.
Na upit o Venecijanskoj komisiji i mogućnosti provedbe dviju izbornih jedinica u Federaciji, Cvitanović je objasnio da je Venecijanska komisija bila sklona toj ideji, kao i to da bi formulacija o hrvatskom članu Predsjedništva BiH i drugih građana u Ustavu BiH apsolutno zadovoljila kriterije Europskog suda za ljudska prava.
– Prema mišljenju Venecijanske komisije, formulacija kojom bi se birao hrvatski član Predsjedništva, ali i ostali članovi, bila bi prihvatljiva za Sud u Strasbourgu i ne bi dovodila do diskriminacije – rekao je Cvitanović.
– Na pregovorima su bili prisutni i predstavnici bošnjačkih političkih stranaka i predstavnici HDZ-a BiH i HDZ-a 1990. Ova formulacija bila bi prihvaćena i smanjila bi diskriminaciju – rekao je on.
Cvitanović je naglasio da, iako su postojala različita mišljenja o izbornim jedinicama, nitko nije pristao na kompromis koji bi uključivao bilo kakvo smanjenje prava konstitutivnih naroda.
– Nitko nikada nije pristao na bilo kakav drugi prijedlog koji bi ugrozio prava Hrvata ili dvojio o njemu – rekao je Cvitanović.
Pregovori u Neumu 2022. godine bili su ključni trenutak u političkom životu BiH, no, prema Cvitanoviću, propali su zbog nepopustljivosti bošnjačkih predstavnika.
Iako su pokušaji izmjena Izbornog zakona bili usmjereni na provedbu presuda Ustavnog suda i Europskog suda za ljudska prava, bošnjačka strana nije bila voljna pristati na kompromis u pogledu ravnoteže prava konstitutivnih naroda.
Cvitanović je, govoreći o tim pregovorima, objasnio kako su hrvatski predstavnici uvijek bili otvoreni za rješenja koja bi omogućila ravnopravnost, ali su bošnjački pregovarači bili nepopustljivi, pogotovo kada je riječ o ravnoteži u izbornom sustavu i zakonima koji bi omogućili ravnopravnost svih konstitutivnih naroda.
– Na kraju, bošnjačka strana nije bila spremna ni na kakav dogovor koji bi uključivao ravnotežu i poštovanje prava svih naroda u BiH – rekao je Cvitanović.
– To nije bila samo politička volja nego i pitanje osnovnih načela koja čine temelj ove države – rekao je.
Pregovori u Neumu ostali su u povijesti kao važan trenutak za BiH, no i kao primjer političkih nesuglasica koje su i dalje prisutne među liderima različitih naroda. Iako su iznesene tvrdnje o mogućem dogovoru na štetu Hrvata.
Cvitanovićev demanti upućuje na to da je politička taktika u BiH iznimno kompleksna i da ni jedna strana ne bi trebala pristati na rješenja koja bi ugrozila ravnopravnost naroda, temelje Daytonskog mirovnog sporazuma i samu demokratsku strukturu države.
Vrisak.info
