Uz opuštenu atmosferu i želju za rashlađivanjem, svake godine javnost svjedoči sve većem broju tragičnih slučajeva, odnosno utapanja, koja se često događaju zbog nedovoljnog opreza, neosiguranih kupališta, nedovoljno dobrog plivanja, izostanka spasilačkih službi i slično, piše Večernji list BIH.
Članovi Ronilačkog kluba “Nemo” Brčko pronašli su u ponedjeljak poslijepodne tijelo Nermina Mehmedovića (47), koji se u subotu utopio u rijeci Savi. Tijelo je pronađeno 300 metara nizvodno od mjesta gdje je nastradali posljednji put viđen živ.
U Gradačcu je u nedjelju došlo do tragičnog događaja u kojem se, prilikom kupanja na bazenu, utopio 13-godišnji dječak. Iz Operativnog centra Ministarstva unutarnjih poslova Tuzlanske županije potvrđeno je da se nesreća dogodila oko 15.55.
Statistika pokazuje najrizičnije periode
Prema statističkim podacima, najviše tragedija događa se na početku ljetne sezone s obzirom na to da ljudi još uvijek nisu dovoljno obnovili vještine, kondiciju i sve ostalo što se tiče samog plivanja.
Isto tako, prema statistici, najugroženiji su dani vikenda jer je tad i najveća posjećenost na kupalištima, i to uglavnom poslijepodnevni sati. Kao faktori rizika izdvajaju se i utjecaj alkohola, nepažnja i pad koncentracije.
Najčešći utopljenici su uglavnom muškarci srednjih godina. Kao jedan od razloga zbog čega dolazi do tragedija jest i opće zdravstveno stanje građana. Stariji pacijenti ili ljudi koji su na redovitim terapijama često zaborave ponijeti terapiju koju je nužno popiti, upozoravaju stručnjaci.
Utapanje je u posljednjem desetljeću uzrok više od 2,5 milijuna sprječivih smrti i među deset vodećih uzroka smrti djece i mladih u dobi od 1 do 24 godine u svim regijama svijeta. Od 2021. godine 25. srpnja obilježava se kao Svjetski dan prevencije utapanja. U rijekama i jezerima u BiH u manje od tri mjeseca prošle godine izgubljeno je čak 30 života.
Iskustva i upozorenja stručnjaka
Član ronilačkog tima GSS-a Prenj Danko Dangubić, iskusni ronilac, prošlog ljeta je objasnio da je BiH već dugo ozbiljna destinacija, zbog čega imamo sve više domaćih i stranih turista, a samim tim i više neželjenih situacija.
Poslao je tada upozorenje i roditeljima, a i važno je da to svi čuju jer bh. jezera i rijeke nisu uopće bezopasni.
“Ljudi nekada previše podcjenjuju situaciju. Ozbiljnim situacijama se pristupa jako neozbiljno i onda dolazimo do ovakvih tragedija. Roditelji djece koja nisu istinski plivači, ali sve i da jesu, ne bi trebali imati toliku slobodu da ih ne kontroliraju u svakom trenutku. To je upravo ono što sam rekao. Ljudi sebe precijene u nekoj situaciji. I mi stariji trebamo držati na oku sebe, a osobito djecu” kazao je.
Skrivene prijetnje prirodnih voda
Najčešći uzroci tragedija su da su kupači nesvjesni kakve sve opasnosti nosi rijeka. Od podvodnih, jakih struja, neravnog terena, čak i rupe od eksploatacija šljunka. Čak iako mislite da znate dobro plivati, to ne znači da ste na divljim plažama sigurni.
Ponekad se događa da se čak i neplivači odluče okupati na nekoj od divljih plaža uz tok rijeka ili na obalama umjetnih jezera, ne znajući da je rizik previsok, a tragedija s fatalnim ishodom itekako moguća.
Jedan od izazova, mahom za mlađu populaciju, je skakanje s mostova i brana, što je također opasno ako nemate iskustva sa skokovima s visine. Ako to ne znate raditi na pravi način, rizik je toliki kao da skačete na beton, riječi su ronioca.
Kupanje i plivanje u rijekama ima svoje sigurnosne zamke – kupačima prijete jake riječne struje, virovi i promjene vodostaja, kao i potopljeni predmeti koje je teško uočiti zbog teško preglednog dna. Slično je i na jezerima, gdje opasnost vreba zbog smanjene vidljivosti te naglih promjena dubine i temperature.
Crveni križ u svojim savjetima navodi da je važno uvijek pratiti gdje su djeca. Također, upozoravaju da je važno nositi zaštitnu opremu, a osobito prsluk za spašavanje, koji spašava život posebno u dubokim vodama i jakim strujama.
Važno je biti hidriran jer se čovjek u vodi više znoji i umara te mu je hidracija bitna. Upozoravaju i na važnost da se u jezerima i rijekama uvijek pliva u društvu, a da se u vodu ulazi polako, posebno ako osoba ima neku kroničnu bolest.
Osobe koje boluju od kroničnih bolesti trebaju se pridržavati uputa liječnika o ponašanju za vrijeme ljetnih vrućina i uzimati preporučenu terapiju, no treba znati i da neki lijekovi mogu dovesti do nuspojava koje mogu povećati rizik od utapanja, naglašeno je.
Vrisak.info
