U gostima kod Marija Vrankića kroz talk show “Dobar, loš, zao” Naše TV o političkim aktualnostima mjesec dana poslije izbora govorio je jedan od najiskusnijih hrvatskih političara u Bosni i Hercegovini, pravnik iz Širokog Brijega, trenutni supredsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bariša Čolak. Među ostalim, Čolak je kazao da političko Sarajevo u sprezi sa privatnim i javnim medijima ponavlja laži da je primjena popisa iz 1991. po Ustavu FBiH obavezna pri popuni Doma naroda FBiH obavezna što, naravno, nije istina.
Sve ovo čemu svjedočimo, od rasprave koji popis stanovništva bi se trebao koristiti kao podloga za izborni proces, smije li Središnje izborno povjerenstvo donijeti nova pravila i kakva, uglavnom suprotna mišljenja stranaka Hrvatskog narodnog sabora od onih koje svoje sjedište imaju u Sarajevu, sve su to, nažalost, očekivane stvari i za našega sugovornika.
Na pitanje stvara li politika iz Sarajeva pogrešnu sliku o zakonima i pravu za narod koji “izbezumljuje”, Čolak odgovara da je to slučaj i u većini medija, privatnim i javnim. “To je namjerno ponašanje, to više nije slučajno. Ponavlja se laž da je popis iz ’91. obvezatan po Ustavu Federacije što nije istina itd.”, dodaje.
Čolak je 1999. godine otišao u Sarajevo i prema vlastitom iskustvu kaže kako je u to vrijeme povjerenje bilo veće nego sada. “U međuvremenu se dogodilo mnogo toga, od Alijanse do Platforme, pa sad i ovo zadnje biranje Komšića za hrvatskog člana predsjedništva. Umjesto da povjerenje s vremenom raste, to ipak nije tako.”
Stalno svjedočimo međusobnim optužbama za u BiH čiji su političari rigidni, čiji potpiruju negativnost, čije je retorika oštrija. Sarajevska mantra o trećem entitetu se toliko puta ponavlja da je neki smatraju istinitom, ali Čolak tvrdi da je s hrvatske strane kampanja bila korektna. “Onog trenutka kada se vi zalažete za ono što vam Ustav BiH omogućuje, da imate pravo na konstitutivnost, evo, koliko je već vremena prošlo od odluke Ustavnog suda, pa i one o navodnoj povredi vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda, što je sud odbacio, međutim, vi nemate partnere s kojima biste to izglasali”, tvrdi.
“Nedavno sam čuo g.Nermina Nikšića kako kaže da je korištenje popisa iz 2013. legaliziranje etničkog čišćenja i udruženog zločinačkog pothvata, ali pogledajte krajeve s bošnjačkom većinom i one s hrvatskom, vidjet ćete da je kod Hrvata da ih je u tim krajevima preko 50% manje, što s druge strane nije slučaj, radi se o daleko manje postotku”, govori Čolak.
Smatra da nije dobro tražiti od SIP-a da donese podzakonske akte koje za to nema ovlasti i tako još dodatno radi razliku između Zastupničkog doma i Doma naroda. Za potonjeg Čolak smatra da je u državama kao BiH još važniji jer štiti vitalne nacionalne interese određenog naroda.
Na pitanje zašto su HDZ BiH i HNS dopustili da se stvori mišljenje kako oni ne žele promjenu izbornog zakona, Čolak podsjeća da nijedna stranka iz Sarajeva nije ponudila bilo kakvo rješenje koje bi bilo u skladu s odlukama Ustavnog suda BiH. Također, na vječno pitanje kod izbora u Predsjedništvo jeli kandidat mora biti iz reda hrvatskog naroda ili hrvatski predstavnik dodaje još jedno pravilo koje jasno govori da se radi o legitimnom predstavljanju – “Ako je jedan član Predsjedništva nezadovoljan odlukom koju su donijela ostala dvojica on se ima pravo obratiti u Domu naroda svom klubu tj. hrvatskom ili nekom drugom klubu.”
Još 2013. se u Bruxellesu potpisalo da jedan narod neće drugome birati predstavnike, to je 2015. ponovilo na još jednom sastanku u Mostaru, onda imamo rezolucije EU parlamenta koje govore o federalizmu i sl., a onda dolazimo do toga da se takve izjave iz Europe osuđuju, a svi smo kao za Europsku uniju, prepričava dio problema Čolak.
“Neki dan se kroz jednu tiskovinu poručuje premijeru i predsjednici RH ‘sjašite s Bosne i Hercegovine’, jeli to jezik s kojim bi se trebalo komunicirati s bilo kim u svijetu, ne samo našim susjedima.”
Spomenuo je i Bugojno kao sredinu u kojoj je veliki broj nekažnjenih ratnih zločina i što je još žalosnija činjenica da neki koji su i osuđeni obnašaju značajne uloge u političkom ili kulturnom životu Bugojna. Tamo danas Hrvata skoro da i nema u odnosu na stanje prije rata. Tamo je dolazio Željko Komšić i bio u društvu ljudi koji imaju prste upravo u ratnim nedjelima.
Osvrćući se na rad budućeg Predsjedništva Čolak daje usporedbu s prethodne četiri godine aktualnog sastava koje je unatoč nesuglasicama i zamjerkama ono jako puno odluka na tom tijelu donijeli suglasno. “Bojim se da u ovom novom sastavu to neće biti moguće”, dodaje.
Nedavno je i predsjednik SIP-a priznao da se na njih vrši pritisak, što hoće nama pripisati, prepričava Čolak, pozivam ih da prijave nadležnim institucijama bez obzira koliko mi bili skeptični prema našim organima. Te pritiske je javno priznao predsjednik Petrić.
“Smatram da bi nakon svih intervencija visokih predstavnika sada trebalo donijeti potpuno novi ustav, ali kako”, pita se Čolak.
