Da je iz mjeseca u mjesec u BiH sve teže preživjeti, svima je odavno jasno. Inflacija je cijene vinula u nebo te je sve više onih koji tonu u siromaštvo, piše Večernji list BiH. Vjerojatno su se mnogi od vas zapitali koliko nam je do sada inflacija “pojela” vrijednost novca posljednjih godina. Potpuno je jasno da 100 KM od prije nekoliko godina ne vrijedi isto danas, navodi na svom Facebook profilu Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar, dekan i predavač na Univerzitetu SSST.
Skuplje i 50 posto
– Upravo zbog mnogih upita napravio sam analizu i vizualizaciju koja je vrijednost 100 KM iz 2018. godine na kraju 2023. godine. Koristeći prosječnu godišnju stopu inflacije mjerenu indeksom potrošačkih cijena za svaku godinu te usklađujući 100 KM s tim stopama, a onda novi, usklađeni iznos u idućoj godini s novom inflacijom, dobijemo da 100 KM iz 2018. godine danas vrijedi oko 80 KM – navodi Hadžić.
Naravno, kako ističe, ovo je prosječno kretanje s obzirom na statističke podatke, ali vjerojatno zbog individualne sklonosti potrošnje svakoga od nas, ovaj iznos može biti, naravno, i manji. Razlog, navodi, leži u činjenici da je prosječna stopa kretanja cijena hrane mnogo viša od ukupnog indeksa, tako da je osobama koje više svog dohotka troše upravo na hranu inflacija “pojela” veću vrijednost. Izvješća Agencije za statistiku BiH samo potvrđuju trend kojem već nekoliko godina bespomoćno svjedočimo jer cijene hrane, iako u nižim postocima, nezaustavljivo rastu. U siječnju ove godine prosječne potrošačke cijene u BiH bile su više za dva posto, a prehrambeni proizvodi skuplji su za 2,9 posto. Rast cijena zabilježen je u svim segmentima, od alkoholnih pića do zdravstva.
Najveći broj građana brine cijena mjesečne potrošačke košarice, gdje, osim značajnog pada cijene ulja i nešto jeftinijeg mlijeka, margarina i maslaca, statističari uglavnom bilježe rast cijena osnovnih namirnica. U odnosu na prethodnu godinu, skuplji su riža, pileće i goveđe meso, kava, pa i sol, a zanimljivo je da je, unatoč padu cijene brašna, kilogram kruha osjetno skuplji. Napola prazna ili napola puna, potrošačka košarica nije stvar samo perspektive. Ona je rezultat ispražnjenih novčanika bh. građana uslijed rapidnog rasta troškova života tijekom posljednjih godina – pojedinih čak i za 50 posto. A najviše je poskupjelo meso, koje plaćamo od četiri do sedam maraka više u odnosu na razdoblje prije pet godina. A sve je teže izdvojiti novac – osim za kavu, čak i za jedan pristojan obrok dnevno. Sve što se zaradi, potroši se na golo preživljavanje. Tako bi se u najkraćem mogla opisati svakodnevica većine građana naše zemlje. Sindikalna potrošačka košarica za siječanj je iznosila gotovo 3000 maraka, što je mnogima tromjesečna, a ne mjesečna plaća. Prosječna plaća od 1300 KM dovoljna je tek za hranu, a ona minimalna, od 619 KM, ne može se nazvati ni socijalnom pomoći.
Službene statistike
Kako bismo dobili jasniju sliku kada je riječ o poskupljenjima, napravili smo usporedbu cijena iz siječnja ove godine i istog mjeseca pet godina prije, točnije 2019. Te ne tako davne 2019. kilogram riže u prosjeku je stajao 2,90 KM, odnosno 1,60 KM manje nego u siječnju ove godine, kada je isti proizvod stajao 4,50 KM.
Cijena kruha od pšeničnog brašna skočila je s 2,20 KM na 3,60 KM, dok je kilogram pšeničnog brašna u prosjeku poskupio za 0,50 KM (s 1 KM na 1,50 KM). Mlijeko je po litri u prosjeku skuplje za oko 90 feninga, kilogram banana isto toliko, kokošja jaja za 10 feninga, jabuke za 80 feninga, kilogram graha za 1,30 KM… Analizirajući cijene vidimo kako je najveći skok zabilježen kod mesa.
Naime, kilogram junetine bez kosti u siječnju 2019. stajao je 13,10 KM, a u istom mjesecu ove godine 20,10 KM, što znači da je kilogram junetine u pet godina poskupio za čak sedam maraka. Nešto malo manji, ali ipak rast, zabilježen je i kod ostalih vrsta mesa. Kilogram svinjetine s kosti skuplji je za 3,50 KM. U siječnju 2019. godine za kilogram ove vrste mesa izdvajalo se 7,90 KM, a u siječnju ove godine 11,30 KM. Svježa piletina po kilogramu u prosjeku je skuplja za 2,20 KM, a svježa pastrva za 2,50 KM.
Kilogram mljevene kave također je zabilježio veći rast cijene, gotovo 5 KM. S 13,40 KM rastao je na 18,10 KM. Za kilogram mliječne čokolade izdvaja se 2,70 KM više, a maslac 7,30 KM više. Tona mrkog ugljena poskupjela je za 73,70 KM. Za ovu vrstu ogrjeva u siječnju 2019. izdvajalo se 171,30 KM, a u istom mjesecu ove godine 245 KM. Više od 45 KM više izdvaja se i za drva po kubnom metru, a cijena je s 81,60 KM narasla na 127,80 KM. Postavlja se pitanje kako građani uopće preživljavaju.
Vrisak.info
