Cijene peleta rastu: Evo kako prepoznati kvalitetan pelet koji vrijedi svake marke

O peletima i pećima na pelet znate već mnogo, dapače, bombardirani ste informacijama, a jednom kada se odlučite za ovaj način grijanja, odluka koja je još uvijek pred Vama je koji pelet od mnogobrojnih na tržištu odabrati.

Kako bismo Vam pomogli u donošenju konačne odluke u nastavku donosimo tekst o tome kako prepoznati kvalitetan pelet.

Kvalitetan pelet dobiva se, po mogućnosti iz jezgre debla drveta sa što manjim udjelom same kore, jer kora sadržava najviše vlage i prašine te ima manju kaloričnu vrijednost od jezgre.

Na tržištu možete pronaći veliki broj ponuđača drvnog peleta, ali je od iznimne važnosti da odaberete pelet provjerene kvalitete, odnosno onaj koji se proizvodi od sirovine poznatog porijekla.

Često tvornice peleta u nedostatku sirovine posežu za nekvalitetnim izvorima, pri čemu dovode u pitanje kvalitetu gotovog proizvoda.

Korisnici nakon toga imaju poteškoća sa svojim pećima jer se pelet i peć drugačije “ponašaju”  što dovodi do energetske neiskoristivosti i dodatnog stvaranja pepela u sistemu.

Idealnim omjerom smatra se udio od 80 % tvrdog drveta (bukva, hrast, grab) + 20 % mekog drveta, a u proizvodnji nije dopušteno koristiti kemijske aditive ili ljepila.

Unatoč tome, pojedini proizvođači znaju koristiti aditive za bolje prešanje peleta, a u tom slučaju takvi dodaci ne smiju biti na kemijskoj bazi te ne bi trebali prelaziti više od 2 % (koliko je maksimalno dozvoljeno).

Osnovne karakteristike kvalitetnih peleta

• Motanjem peleta po prstima ne bi trebalo biti prašine. U samoj vreći je prašina neizbježna, ali bi je trebalo biti što manje. Često na tržištu možete pronaći pakiranja u kojima je odmah vidljiv visoki udio sitnog/razmrvljenog peleta pomiješanog s prašinom koja se stvara u procesu proizvodnje što nikako nije dobro.
• Peleti moraju mirisati po drvu (nipošto po kemijskim supstancama).
• Savijanjem  prstima, peleti se moraju lomiti, a ne pucati.
• Vizualni test u čaši vode: peleti u vodi trebaju potonuti te nakon nekog vremena nabubriti, voda ne smije promijeniti boju, mrvice će plivati po čaši, ali voda mora biti bistra. Nakon miješanja i raspadanja peleta, odvojit će se i eventualna nečistoća koju bi mogli sadržavati peleti, a koja će biti vidljiva u čaši.
• Certifikat istaknut na pakiranju (certifikat je garancija poštivanja određenih međunarodnih normi).
• Pelet koji se prema svojim karakteristikama nalazi unutar A1 i A2 norme smatra se kvalitetnim peletom. Važno je da dobavljač može pružiti certifikat o ispitivanju kvalitete koji to i dokazuje. Iako je uvriježeno mišljenje da certifikat u potpunosti garantira kvalitetu proizvoda, to ne mora nužno značiti da je to tako. Preporuka distributera koji ima objektivan stav utemeljen na iskustvima širokog broja svojih kupaca, dobra je garancija kvalitete.

Kod izrade peleta u pravilu se koristi više vrsta bjelogoričnih (bukva, hrast, grab) i crnogoričnih drva (jela). Bukva (4.200 kcal/kg) je najraširenije drvo u Europi, te se sve deklaracije izvode prema kaloričnoj vrijednosti bukve.

Peleti od jelovine (4.100 kcal/kg) imaju manju kaloričnu moć, ali dulje gore jer je jelovina drugačije vlaknaste strukture s određenim udjelom smole zavisno od obrade peleta pri proizvodnji.

Udio određenog drveta zavisi od proizvođača i ne mora biti značajan uvjet za odabir peleta.

Po pitanju boje peleta možemo reći da svako drvo ima svoju specifičnu boju koja se u konačnici odražava i na samu boju peleta. Tamniji pelet je najčešće onaj koji sadrži veći postotak hrasta u odnosu na drugo drvo, jer  hrast sadrži tanin.

U procesu sušenja sirovine, temperatura utječe i na lignine, što dodatno zatamnjuje pelet, ali je svakako važnije da je sirovina dovoljno prosušena, kako bi pelet osigurao optimalno sagorijevanje u Vašim pećima.

Svjetliji pelet je onaj koji sadrži veći udio svjetlijeg drveta kao što su bukva ili jela. Boja peleta dakle ne igra važnu ulogu u kvaliteti peleta.

Certifikacija peleta (ENplus-A1 i A2)

Ako gledamo područje Europske unije, ali i šire, prema svojim karakteristikama postoje dvije najpoznatije kategorije u koje svrstavamo drvni pelet.

To su A1 i A2 standard peleta, a najvažnija razlika je udio pepela nakon izgaranja. Norme koje jedan i drugi pelet moraju zadovoljavati regulirane su od strane certifikacijske kuće Enplus i glase:

Pojašnjenja standarda

Duljina: Predugi peleti mogu dovesti do začepljenja transportera peleta, tako da je preporuka da je duljina malo manja od norme, ali i prekratki peleti odnosno umrvljeni mogu dovesti do većeg ubacivanja peleta što će utjecati na rad peći.

Gustoća: Gustoća je značajka kvalitete, koja ukazuje na specifičnu težinu peleta. Veća vrijednost znači da je za određenu debljinu pelet jače prešan te mu je mehanička čvrstoća veća.

Sadržaj vlage: Sadržaj vlage mora biti što manji kako bi se povećala kalorična vrijednost te smanjila potrošnja peleta.

Pepeo: Mala količina pepela što peleti proizvode prilikom izgaranja označava čisto izgaranje te se takav pepeo može koristiti kao gnojivo. Novi standardi ENplus određuju maksimalnu vrijednost pepela od 0,7 % za A1 i 1,2 % za A2 pelet kod temperature izgaranja od 815C.

Mehanička čvrstoća: Pokazuje postotak količine sitnih čestica proizvedenih kad su peleti izloženi određenom opterećenju. To opterećenje simulira proces ispuhivanja, odnosno koliko se peleti mrve u dodiru jedan s drugim.

Što je niža vrijednost, veća je kvaliteta peleta. Manje mrvljenja i prašine znači više mjesta za pelete u spremniku. Prašina utječe na izgaranje peleta u ložištu jer smanjuje količinu zraka za kvalitetno izgaranje.

Standardi definiraju kaloričnu snagu peleta u potpuno suhom stanju. Znači treba pripaziti na vlagu prilikom skladištenja kako ne bi smanjili kaloričnu snagu peleta.

Koji pelet odabrati

U prethodnom tekstu većina pažnje posvećena je određivanju kvalitete peleta, no kod donošenja odluke o izboru vrste peleta koju ćete koristiti, vrlo važnu, ako ne i presudnu ulogu, imati će cijena peleta.

Na vama je da odlučite što je u vašem slučaju best buy, odnosno koji peleti, od onih koji su u vašem užem izboru, imaju najbolji omjer uloženo-dobiveno.

Nećemo ni navoditi koliko je važno odabrati kvalitetan pelet, pa čak kada je i cijena osnovni kriterij odabira. Naime, iako je pelet niske kvalitete koji se često proizvodi u “kućnim radinostima” i/ili od sirovine upitne kvalitete, značajno jeftiniji (gledano po kilogramu), u konačnici je ovaj pelet uvijek skuplji za vas kao krajnjeg korisnika.

Niska kalorična vrijednost, velik udio pepela, aditivi, visok postotak vlage i prašine, su sve razlozi zbog kojih će vaša peć trošiti više peleta i zahtjevati više održavanja (ili čak i servisa), što će u konačnici inicijalno jeftini pelet učiniti znatno skupljim za krajnjeg korisnika.

S druge strane, najkvalitetniji pelet, ne znači nužno i najbolji (najekonomičniji) izbor, jer je cjenovna razlika između npr. peleta A1 i onog s karakteristikama A2 često vrlo značajna i prema mišljenjima korisnika, ova značajna razlika u cijeni ne opravdava malu razliku u kvalitativnim svojstvima između peleta A1 i A2.

Upravo iz ovog razloga najviše se na tržištu cijeni i potražuje pelet A2 karakteristika, koji prema mišljenjima korisnika ima najbolji omjer uloženo-dobiveno i to posebice onih proizvođača koji su kroz svoje proizvodne procese udio pepela uspjeli približiti A1 peletu, a cjenovno se još uvijek svrstavaju u A2 pelet.

Vrisak.info