Prema podacima koje je ovih dana objavio Financial Times, maloprodajne cijene mljevene kave u Sjedinjenim Američkim Državama u kolovozu su dosegnule rekordnih 8,87 dolara po funti (1 funta = nešto manje od 453,6 grama), što je čak 21 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je najbrži rast od 1997. godine.
Glavni razlozi rasta cijena su nepovoljni vremenski uvjeti u Brazilu i Vijetnamu, smanjeni prinosi te uvođenje novih carinskih davanja na kavu iz Brazila. Unatoč pokušajima trgovaca da apsorbiraju dio troškova, analitičari predviđaju da bi cijene mogle nastaviti rasti do listopada ili studenog zbog ograničenih zaliha.
Na svjetskim burzama cijena kave ove godine bilježi snažan skok, a stručnjaci procjenjuju da će se trend nastaviti kroz cijelu godinu. Prema podacima Trading Economicsa, krajem kolovoza kava je bila skuplja za više od 60 posto nego prošle godine.
Svjetska banka predviđa da će cijena arabike u 2025. porasti za više od 50 posto, dok se za robustu očekuje rast od gotovo 25 posto. Tek bi sljedeće godine mogao uslijediti blagi pad, kada bi se tržište trebalo stabilizirati, tvrde stručnjaci.
Luiz Fernando dos Reis, komercijalni superintendent najveće brazilske zadruge Cooxupé, smatra da će tržište i dalje biti pod pritiskom:
„Ne vjerujem da će industrija uspjeti nadoknaditi zalihe već ove godine. Trebat će nam barem dvije dobre žetve“, rekao je.
Potražnja za kavom u svijetu ostaje stabilna, dok rast troškova prijevoza, energije i rada dodatno poskupljuje proizvodnju. Zbog toga analitičari procjenjuju da će krajnje cijene u trgovinama i ugostiteljstvu nastaviti rasti, iako s određenim vremenskim odmakom u odnosu na burzovne skokove, piše raport.ba.
Sve to donosi nove pritiske na potrošače, jer kava je u našoj zemlji nezamjenjiv napitak. Konačna cijena kave za potrošače ovisi o više čimbenika: od nabavne cijene same kave i dodataka poput mlijeka, šećera ili sirupa, do troškova poslovanja, najma prostora, plaća, energenata i, naravno, marže. Stručnjaci ističu da se u ovom slučaju ne može govoriti o pretjeranim maržama, jer su trgovci kontinuirano izloženi rastu ulaznih cijena.
Bosanskohercegovačko tržište bez pregovaračke snage
U Bosni i Hercegovini posljedice globalnog rasta cijena izravno se osjete na maloprodaji. Cijena kilograma kave u 2025. značajno je porasla, a trend nije zaobišao ni ugostiteljski sektor. Kava po 1 KM odavno je prošlost, a sve rjeđe se može naći i ona po 2 KM.
Ekonomisti smatraju da će se ovakav razvoj događaja nastaviti, jer je BiH gotovo u potpunosti ovisna o uvozu sirove kave. Jačanje dolara, troškovi transporta i ograničeni ugovori s dobavljačima dodatno opterećuju domaće distributere. Budući da se kava uvozi gotovo isključivo iz inozemstva, svaka promjena na svjetskom tržištu automatski se prenosi na maloprodajne cijene u BiH. Domaći pržioničari nemaju dovoljno prostora da amortiziraju rast ulaznih troškova pa ih najčešće moraju izravno prebaciti na potrošače.
Osim toga, mala tržišta poput bosanskohercegovačkog nemaju pregovaračku snagu u odnosu na velike otkupljivače, što otežava nabavu po povoljnijim uvjetima. U takvim okolnostima, i manji poremećaji u lancima opskrbe — poput kašnjenja isporuka ili promjena u carinskim pravilima — mogu izazvati lančana poskupljenja. Za krajnje kupce to znači ne samo višu cijenu u trgovinama i kafićima, nego i sve češći izbor između slabije kvalitete ili više cijene.
Vrisak.info
