U zajedničkom tekstu novinskih agencija AFP, BTA, FENA, HINA, Lusa, MIA, STA u okviru European Newsrooma upućeno je upravo na tematiku migracije mladih, a tom su prilikom naveli i podatke Eurostata iz 2023. godine, prema kojima je 14,2 posto mladih od 15 do 29 godina rođeno izvan zemlje u kojoj trenutačno živi, dok 11,9 posto njih živi u drugoj zemlji, a ne onoj čije državljanstvo imaju, piše Večernji list BiH.
Navode i kako su ekonomske poteškoće i nedostatak prilika među glavnim razlozima zbog kojih se mladi sele u druge zemlje. To se odnosi i na građane Europske unije, kao i na one izvan nje. Ipak, takva odluka sa sobom nosi i određene rizike.
U kontekstu Bosne i Hercegovine upućeno je na istraživanje koje je provela UNFPA, a koje je donijelo porazne rezultate u smislu promišljanja mladih o budućnosti, pa iako je riječ o dokumentu iz 2021. godine, teško je očekivati da se nešto značajnije popravilo kada govorimo o promatranju BiH kao zemlje u kojoj vide svoju budućnost. Prema rezultatima istraživanja, 46,8 posto mladih u BiH izrazilo je aspiraciju za odlaskom iz zemlje, 22,7 posto voljelo bi iz zemlje privremeno otići, dok 24,1 posto razmišlja od trajnom odlasku iz zemlje.
Među onima koji imaju migracijske aspiracije oko 60% često razmišlja o emigraciji. Više od 40% željelo bi otići sljedeće godine, a 35% je uvjereno kako će uspjeti emigrirati iz BiH u namjeravanom razdoblju. Većina planira iskoristiti podršku rodbine i svoju ušteđevinu za ostvarivanje migracije, dok 14% još uvijek ne zna kako i gdje mogu doći do potrebnih sredstava.
Osim toga, rezultati pokazuju kako postoje statistički značajne razlike u odgovorima na pitanje o migracijskim aspiracijama između ispitanika iz raznih dobnih skupina, različitog spola, stupnja obrazovanja, radnopravnog statusa, bračnog stanja, državljanstva i mreže prijatelja/članova obitelji u zemlji domaćinu. Ne postoji statistički značajna razlika u udjelu odgovora između ispitanika koji žive u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Distriktu Brčko, kao ni između ispitanika koji žive u urbanim i ruralnim područjima.
Ipak, iz odgovora na pitanje “Jeste li tijekom posljednjih dvanaest mjeseci razmišljali o napuštanju/iseljenju iz Bosne i Hercegovine na određeno vrijeme ili trajno” moguće je uočiti male razlike u kontekstu mjesta stanovanja. Mladi koji žive na selu u 23% posto slučajeva odgovorili su kako su razmišljali trajno napustiti zemlju, dok je taj postotak kod mladeži u gradu veći i iznosi 25%. No, zato je obrnut rezultat kada je riječ o privremenom napuštanju zemlje. Oni sa sela u 24,3% slučajeva odgovorili su potvrdno, a mladi iz grada u 21,6% slučajeva.
Iz navedenog istraživanja bilo je vidljivo i kako je značajno veći postotak muškaraca tada razmišljao o odlasku iz BiH (50%) u usporedbi sa ženama (44%). Također postoji statistički značajno veći postotak ispitanika u dobi od 18 i 19 godina (51%) i od 20 do 24 godine (49%) koji je razmišljao o odlasku iz BiH u posljednjih dvanaest mjeseci u usporedbi s ispitanicima u dobi od 25 do 29 godina (42%).
Rezultati utvrđeni navedenim istraživanjem, iako stari nekoliko godina, i dalje su relevantni, a osobito uzimajući u obzir činjenicu da smo u posljednje dvije godine izloženi rastućim troškovima života koje nije pratio adekvatan rast osobnih mjesečnih primanja. Politička stabilizacija i napredak koji je BiH napravila prema Europskoj uniji ohrabruju, međutim, zemlja još uvijek nije došla u poziciju iskoristiti sredstva koja su joj na raspolaganju. U prvom redu, BiH i dalje nije do kraja ispunila preduvjete za korištenje značajnih sredstava iz Plana rasta Europske unije za zemlje zapadnog Balkana, a koji bi za BiH, podsjećamo, donio milijardu eura. Taj bi novac trebao biti iskorišten za različite segmente ekonomskog i društvenog života u zemlji, a sama provedba plana postupno bi vodila podizanju životnog standarda u BiH kroz jačanje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem, jačanje ekonomske integracije unutar zapadnog Balkana, ubrzavanje temeljnih reformi te već spomenutu povećanu financijsku pomoć.
Stoga se kao ključni odgovor na pitanje kako ublažiti migracijska kretanja, odnosno odljev mladog i radno sposobnog stanovništva, nameće upravo nastavak aktivnog rada na ispunjavanju reformi na europskom putu, čiji je preduvjet stabilna politička situacija. Proces je to koji će pratiti i reforme, od kojih se znatan dio odnosi upravo na stvaranje povoljnijeg ekonomskog okružja.
Stručnjaci upozoravaju da su hitno potrebne mjere za stvaranje boljih uvjeta za ostanak mladih jer ovaj trend negativno utječe na demografsku strukturu i ekonomski potencijal zemlje. Jedna od ključnih inicijativa u tom pogledu je Jamstvo za mlade, program Europske unije koji mladima do 30 godina nudi mogućnosti zaposlenja, obrazovanja, pripravništva ili stručnog osposobljavanja u roku od četiri mjeseca nakon završetka obrazovanja ili gubitka posla.
Vrisak.info
