Šef turske diplomacije boravio je u službenom posjetu Bosni i Hercegovini, kamo je doputovao iz Slovenije. Nakon sastanka s ministricom vanjskih poslova BiH Biserom Turković novinarima je kazao kako je i u Ljubljani dobio uvjeravanja da tamošnje vlasti ni na koji način ne stoje iza fantomskog non papera koji se pojavio u medijima i kojim se sugerira potreba izmjena granica u regiji kako bi se formirale velike etničke države, a BiH podijelila.
“Slovenija ni na koji način ne podržava stajališta iznesena u non paperu, niti im je autor”, kazao je Cavusoglu, dodajući kako oni koji pišu i plasiraju takve uratke to čine sa “zadnjim namjerama”.
Ministrica Turković potvrdila je da je od Cavusoglua dobila uvjeravanja da Turska čvrsto podupire teritorijalni integritet i suverenitet BiH, piše hms.
”Turska nedvojbeno podupire ne samo teritorijalni integritet BiH, nego i naš put ka članstvu u Europskoj uniji. Turska je i jedan od naših najvažnijih partnera kada je riječ o suradnji s NATO-om”, kazala je Turković. Istaknula je kako je najbolji dokaz koliko Turska drži do stanja u regiji to što potiče i spremna je financirati gradnju autoceste između Sarajeva i Beograda, što je opisala kao jedan od najvažnijih regionalnih razvojnih projekata.
‘Rasprave o teritorijalnom integritetu BiH ugrožavaju stabilnost Balkana i Europe’
U odvojenim intervjuima za neke od bosanskohercegovačkih dnevnih listova Cavusoglu je kazao kako čak i rasprava o suverenitetu ili teritorijalnom integritetu BiH ili bilo koje države regije ugrožava stabilnost ne samo te države već i njenih susjeda, regije pa i kontinenta.
“Ako za primjer uzmemo BiH govorimo o situaciji koja bi mogla ugroziti stabilnost Balkana, pa čak i Europe. Turska kao balkanska zemlja daje punu podršku političkom jedinstvu i teritorijalnom integritetu BiH”, kazao je Cavusoglu.
Potvrdio je i kako Turska predlaže da se trilateralni mehanizam savjetovanja, pokrenut 2010. godine, koji uz Tursku uključuje i BiH te Hrvatsku, sada s ministarske podigne na razinu šefova država.
“Na ovaj način želimo podići profil tog mehanizma i efikasnije implementirati konkretne projekte suradnje. Realizacija konkretnih projekata bit će u interesu i regije i BiH”, pojasnio je ovaj prijedlog Cavusoglu.
Ipak nije jasno kako bi to funkcioniralo s obzirom da Hrvatska odbija priznati legitimitet Željka Komšića kao hrvatskog člana Predsjedništva BiH, a upravo će on u razdoblju do izbora 2021. godine osam mjeseci biti predsjedatelj državnog vrha.
Vrisak.info
