Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u uskrsnoj je poruci istaknuo kako je svako slavlje Velikoga tjedna i Svetoga trodnevlja neobično, no ovogodišnja korizma i ulazak u Veliki tjedan ima iznimno neobične vanjske okolnosti koje u vjernicima pobuđuju pitanja, bude čežnje i potvrđuju istine naše vjere.
Pozdraviši vjernike nadbiskupijske zajednice riječima “milost vam i mir od svemogućega Boga: milosrdnoga Oca, Spasitelja Krista te Branitelja i Tješitelja našega, Duha Svetoga”, kardinal je naglasio kako “milost i mir” sažimaju njegov pohod svakomu u vremenu kada su mnoga srca uznemirena i kada ih mirom može ispuniti samo Gospodin koji je došao k nama, preuzeo našu ljudsku narav, a u njoj tjeskobu i nemir.
U mojoj ste molitvi
“U mojoj ste molitvi osobito sada, kada, zbog ograničenja izazvanih širenjem bolesti i prihvaćenih iz ljubavi prema bližnjima, ne možemo dijeliti puninu euharistijskoga slavlja i sakramenata te očitovati svu ljepotu susreta i župnoga zajedništva”, poručio je Bozanić i naglasio kako posebno moli sada, nakon potresa koji je ostavio razorne tragove u domovima, na našim crkvama, pa i na našoj prvostolnici i u dušama ljudi u Zagrebu, u mjestima podno Medvednice i u njenoj okolici.
Upravo sada, istaknuo je, dok se u mnogočemu osjećamo pogođeni, ranjeni i udaljeni, osluškujemo kako nam Gospodin govori i poziva nas: Ne bojte se!”
Ta nas njegova utjeha jača i ohrabruje te nam ujedno omogućuje prepoznati novu blizinu koja se gradi u nevoljama, poručio je.
Izrazio je zadovoljstvo što su toliki vjernici odgovorili na pozive biskupa i župnika da se u obiteljima intenzivnije moli; da se otkrivaju darovi koji se usred svakidašnjih briga lako zanemare; da se vraća na bitno, na ono što uspijeva izdržati i prevladati svaku životnu kušnju, jer to nije podvrgnuto prolaznomu razaranju, piše Hina.
Puno je već ljudi primijetilo da pandemija koronavirusa, koja je zahvatila svijet, potiče na obnovljeno traženje smisla, napomenuo je zagrebački nadbiskup i dodao kako bolest i nepogode poput potresa tako zorno pokazuju da je čovjek krhko biće.
Ta se krhkost, naglasio je, ne odnosi samo na pojedince, nego se brzo odražava na cijelo društvo, na sva područja i sve djelatnosti. U dnu svega nalazi se odnos prema životu i smrti, a taj odnos u konačnici sve propituje, očituje vrijednost ili bezvrijednost, definira i redefinira ljudske želje, težnje i iskustva, napomenuo je.
Događaji u svjetlu Objave
Poručio je kako su kršćani pozvani čitati sve događaje u svjetlu Objave, u susretu s Kristovim evanđeljem, u kojem su pitanja o ljudskoj vremenitosti i nestalnosti usko povezana s uskrsnućem.
“Bog se utjelovio u Isusu Kristu i po njegovu trpljenju i uskrsnuću darovao nam je vječni život”, istaknuo je dodavši kako je Božjim zahvatom u ljudsku povijest ona preobražena i oni koji vjeruju preobraženi su, ne u punini, u njoj.
Ocijenio je kako iskustva koja trenutačno živimo naglašavaju istine o čovjeku i svijetu. “Sve stvoreno, pa tako ni čovječanstvo, ni povijest nisu stvarnosti nad kojima ljudi mogu imati posvemašnji nadzor”, kazao je i dodao kako smo dio otajstva, one stvarnosti koja se samo u okvirima zemaljskoga ne može ni shvatiti ni protumačiti ni živjeti.
Vrisak.info