Bosna i Hercegovina Bosna i Hercegovina status kandidata za članstvo u Europska unija dobila je u prosincu 2022. godine, nakon što je zahtjev za članstvo podnijela još u veljači 2016. godine.
U ožujku 2024. godine Europsko vijeće donijelo je odluku o otvaranju pristupnih pregovora te zadužilo Europska komisija za pripremu pregovaračkog okvira.
Gotovo milijarda eura kroz Plan rasta
U okviru Plan rasta za Zapadni Balkan, BiH je pripremila Reformsku agendu koja je Europskoj komisiji dostavljena u rujnu 2025. godine, a odobrena dva mjeseca kasnije.
Kroz Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan, Bosni i Hercegovini je okvirno namijenjeno 976,5 milijuna eura bespovratnih sredstava i povoljnih kredita za provedbu reformi.
IPA III i više od 300 milijuna eura pomoći
Prema podacima Europske komisije, između 2021. i 2024. godine BiH je kroz IPA III primila više od 309 milijuna eura bespovratne financijske i tehničke pomoći, piše N1.
Među najznačajnijim programima izdvajaju se:
- paket energetske potpore vrijedan 70 milijuna eura
- EU4People vrijedan 23 milijuna eura
- EU4 Rule of Law and Equality vrijedan 13 milijuna eura
Dodatnih 140,5 milijuna eura odobreno je kroz višegodišnji IPA III program za razdoblje 2025.–2027. godine.
Milijarde za infrastrukturu i energetiku
Kroz inicijativu Global Gateway, Europska unija je od 2021. osigurala 1,1 milijardu eura za projekte u BiH, uz očekivanje mobilizacije ukupnih ulaganja od 2,7 milijardi eura.
Među najvažnijim projektima navode se:
- izgradnja 98 kilometara novih dionica autoceste na Koridor Vc
- modernizacija hidroelektrane Čapljina
- unapređenje vodoopskrbnog sustava u Kanton Sarajevo za više od 360.000 stanovnika
Prema podacima Europske komisije, zahvaljujući tim ulaganjima do sada je izgrađeno 98 kilometara autocesta, modernizirano 40 kilometara plovnih putova, instalirano 400 MW kapaciteta iz obnovljivih izvora energije te poboljšane usluge vodoopskrbe i kanalizacije za oko 570.000 građana.
EU kao ključni trgovinski partner
Europska unija ostaje najvažniji vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine. Tijekom 2024. godine čak 62,8 posto ukupne robne razmjene ostvareno je sa zemljama EU.
Izravna strana ulaganja iz EU u 2023. godini iznosila su 325 milijuna eura.
Sigurnost, obrana i mobilnost građana
BiH se, prema izvješćima Europske komisije, u velikoj mjeri usklađuje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a. Oružane snage koriste pomoć kroz Europski mirovni fond, dok u zemlji djeluje i misija EUFOR Althea od 2004. godine.
Više od 9.000 razmjena ostvareno je kroz program Erasmus+, dok građani BiH od 2010. uživaju bezvizni režim putovanja u zemlje EU.
EU kao dugoročni partner BiH
Dokument Europske komisije zaključuje da Europska unija ostaje ključni politički, gospodarski i razvojni partner Bosne i Hercegovine na njezinu putu prema punopravnom članstvu u EU.
Vrisak.info
