Grad Stolac prošli mjesec je proslavio Dan grada. Otvorena je sportska dvorana, najavljeni novi projekti koji će doprinijeti razvoju i boljem životu građana.
Međutim, nakon što je jedno vrijeme ušao u mirnije političke i društvene vode, u zadnja dva-tri mjeseca se to mijenja i u medijima se sve češće pojavljuje narativ da su Bošnjaci u tom gradu diskriminirani.
O ovim, ali i drugim temama u Dnevniku Radiotelevizije Herceg-Bosne razgovarali smo s gradonačelnikom Stoca Stjepanom Boškovićem.
Odmah na početku Bošković je kazao kako se, bez obzira na sve, Stolac idalje nalazi u mirnim političkim vodama, a da je spomenuti narativ proizvod neformalnih skupina i određenih pojedinaca, a u čitavu priču uključilo se muftijstvo iz Mostara.
“Nažalost, rekao bih da ono što se dogodilo u Mostaru, jedan prijepor, polako se prebacivao i na Stolac. [Problem] proizlazi iz nekih zakonskih rješenja gdje je visoki predstavnik u svoj ovoj borbi, i Bošnjaci da zaštite državnu imovinu, došlo do stvaranja ove nelagodne situacije, kako za nas tako i za Bošnjake u Stocu. Ono što smo prostorno namijenili da bude harem, nije moguće zbog djelovanja određenih sudskih presuda Županijskog suda koji je zauzeo stav da sa svime mora upravljati država, ali tek onda kada se donese Zakon o državnoj imovini. Tako da smo svi trenutno u blokadi, a samim time i mjesto na kojem je trebao biti harem. Dakle, to je čisto pravno pitanje, nikakva politika”, kazao je Bošković za Dnevnik Radiotelevizije Herceg-Bosne dodajući da određeni pojedinci čitavu priču koriste i za svoje političke kampanje za nadolazeće izbore koji će se održati 2026. godine.
Mjesto koje je predviđeno za izgradnju harema u Stolcu trenutno je poljoprivredno zemljište u državnom vlasništvu.
Bošković objašnjava kako zadnja presuda Županijskog suda u Gradu Čapljini pokazuje zauzimanje stava suda da je uvažio žalbu pravobranitelja Bosne i Hercegovine i tako zaustavio uknjižbu nad građevinskim zemljištem.
“To je bio jedan, rekao bih, alarm za sve nas da u ovom trenutku sve jedinice samolokalne uprave u našoj županiji ne mogu raspolagati građevinskim zemljištem. Preciznije rečeno, oni ne mogu provoditi svoju ustavnu kategoriju, a to je da rješavaju stambena pitanja svojih građana, da donose stambenu politiku, da upravljaju prostorom i slično. Ovim činom, da bi danas nekom dodijelili ili prodali zemljište, moramo kupiti privatno zemljište, pretvoriti ga u građevinsko i tek ga onda prodati”, objašnjava Bošković.
Visoki predstavnik je, napominje gost, izmijenio Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom 2022. godine i građevinsko zemljište izuzeo iz državnog vlasništva i precizirao što je sve državna imovina.
Vrisak.info
