Što će donijeti novi Zakon o radu Federacije BiH, što traže radnici, a što žele poslodavci, te koliko su sindikati u mogućnosti utjecati na konačna rješenja – pitanja su koja su otvorena u emisiji Plenum na FTV-u. Gosti su bili Samir Kurtović, Nihad Imširović i Safudin Čengić, a rasprava se posebno fokusirala na bolovanja, kontrolne mehanizme i buduće zakonske izmjene.
Čengić: Novi pravilnik uvodi jasniju kontrolu bolovanja
Govoreći o radu Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH, predsjednik Safudin Čengić podsjetio je da je početkom ožujka održana tematska sjednica posvećena problemima zdravstvenog osiguranja i bolovanja.
Istaknuo je da je formirana radna skupina u kojoj sudjeluju predstavnici sindikata, udruge poslodavaca, Vlade FBiH, resornih ministarstava te stručnjaci iz prava i medicine rada. Nakon višemjesečnog rada zaključeno je da je potreban cjelovit zahvat u zakon, ali je prvi korak usmjeren na donošenje pravilnika koji se može usvojiti bez parlamentarne procedure.
Prema njegovim riječima, cilj pravilnika je jasnije definiranje uloga i odgovornosti svih sudionika u procesu bolovanja – od osiguranika i liječnika, do komisija i poslodavaca.
Naglasio je da se time ne ograničava pravo na bolovanje, nego se uvodi precizniji sustav kontrole mogućih zlouporaba.
Govoreći o mehanizmima, naveo je da će komisije imati detaljnije smjernice za procjenu opravdanosti bolovanja, dok će poslodavci moći zatražiti izvanrednu kontrolu tijekom ili nakon bolovanja.
Dodao je i da radna skupina nastavlja rad na novom Zakonu o zdravstvenom osiguranju, čiji bi nacrt trebao biti završen do 1. rujna. Prema njegovim riječima, postojeći sustav ima brojne manjkavosti, osobito u dijelu refundacija troškova poslodavcima nakon 42 dana bolovanja.
Imširović: Nije cilj ukidanje prava, nego bolja kontrola
Predsjednik Udruge poslodavaca FBiH Nihad Imširović poručio je da inicijative poslodavaca nisu usmjerene na ukidanje prava na bolovanje, nego na sprječavanje zlouporaba i pravedniju raspodjelu troškova.
Naglasio je da se u javnosti često pogrešno tumače prijedlozi te da cilj nije smanjenje prava radnika, nego jačanje kontrole i učinkovitosti sustava.
Ocijenio je da novi pravilnik predstavlja napredak, ali da sam po sebi neće u potpunosti ukloniti zlouporabe. Ključnu ulogu, prema njegovim riječima, imat će zdravstveni zavodi, liječnici i inspekcije.
Imširović je također istaknuo da poslodavci u BiH snose veliki financijski teret bolovanja te da žele ravnomjerniju raspodjelu troškova između svih uključenih strana.
Spominjana je i mogućnost skraćivanja razdoblja koje poslodavci plaćaju s 42 na 15 dana, no naglašeno je da je to još uvijek predmet socijalnog dijaloga.
Osvrnuo se i na optužbe o pritiscima na radnike, upozorivši da se takve situacije ne smiju generalizirati, te dodao da uspješne kompanije sve više ulažu u zaposlenike.
Kurtović: Prava radnika ostaju zaštićena
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović istaknuo je da novi pravilnik ne umanjuje prava radnika te da je rezultat višemjesečnog socijalnog dijaloga.
Naglasio je da sindikati nisu prihvatili prijedloge o značajnom skraćivanju bolovanja na teret poslodavca, već su inzistirali na zaštiti radnika koji su zaista bolesni.
Prema njegovim riječima, pravilnik će urediti i pitanje informiranja poslodavaca te procedure nakon 42 dana bolovanja kada slučaj ide na komisiju.
Očekuje se da bi dokument uskoro mogao biti razmatran na sjednici Vlade FBiH, budući da je prošao Ekonomsko-socijalno vijeće.
Kurtović je upozorio i na važnost očuvanja financijske stabilnosti zdravstvenog sustava, posebno u kontekstu prava na lijekove i doprinose.
Dodao je da se sve više prijavljuju slučajevi mogućih zlouporaba, poput rada tijekom bolovanja, te da će novi pravilnik omogućiti bolju razmjenu informacija i učinkovitiju kontrolu.
Bolovanje između prava i zlouporabe
Rasprava u emisiji pokazala je da je pitanje bolovanja jedno od najosjetljivijih u novom zakonskom okviru – s jedne strane stoji zaštita radničkih prava, a s druge potreba poslodavaca i institucija da spriječe eventualne zlouporabe i osiguraju održivost sustava.
Novi pravilnik i najavljene zakonske izmjene trebali bi, prema sudionicima, pokušati pronaći ravnotežu između tih interesa, uz nastavak socijalnog dijaloga kao ključnog mehanizma dogovora.
Vrisak.info
