Središnje izborno povjerenstvo BiH odlučno je u nakani početkom svibnja (spominju se 7. ili 8. dan idućeg mjeseca) donijeti odluku o raspisivanju općih izbora i tako ispoštovati predviđene zakonske rokove kako bi se izbori i održali u listopadu ove godine, kako je i planirano, piše Večernji list BiH.
Barem službeno, održavanje izbora u tom terminu ne dovode u pitanje ni domaći i međunarodni politički subjekti pa sve upućuje na to da će izbora biti, ali kako će biti provedeni njihovi rezultati, za sada nitko nema odgovora.
Izvjesno je da će se, barem i po nepravednim izbornim pravilima, moći birati članovi Predsjedništva BiH, predsjednik i dopredsjednici Republike Srpske, Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH i Narodna skupština RS-a te parlamenti svih deset županija. Problem će, ako se ne usvoje izmjene Izbornog zakona BiH, biti izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH, a time i dovršetak formiranja zakonodavne vlasti na državnoj razini te izvršne vlasti i na državnoj i na federalnoj razini. Takvu situaciju daytonska BiH ne pamti i bit će to jedan potpuno novi pravni i politički presedan.
Nakon svih dosadašnjih izbora provedba rezultata i formiranje vlasti nisu bili jednostavni. Potvrđuje to činjenica da je formiranje vlasti rijetko kad kompletirano prije trećeg mjeseca, odnosno prije šestog mjeseca od održavanja samih izbora. Mnogi se još sjećaju situacije nakon izbora 2010. godine, kada je tek nakon više nego sporne (matematički i politički) asistencije visokog predstavnika uspostavljen federalni Dom naroda, a potom i izvršna vlast čiji legitimitet Hrvati i danas osporavaju.
U ožujku je formirana vlast i nakon prošlih izbora, ali razlog su bili neuspješni pregovori o formiranju koalicije. No, ovo što danas imamo kao postizbornu najavu nešto je potpuno novo i drugačije. Već ima naznaka da će Središnje izborno povjerenstvo BiH biti pod pritiskom “riješiti problem”, dok malo tko očekuje da će visoki predstavnik korištenjem bonnskih ovlasti omogućiti završetak uspostave vlasti.
Sve dok se vlast, na ovaj ili onaj način, ne uspostavi, ostaje postojeća u svojevrsnom tehničkom mandatu. Različita su tumačenja može li, koliko dugo i kako “stara” vlast funkcionirati nakon izbora. Posebno se to odnosi na parlamente koji definitivno ostaju bez legitimiteta, dok će izvršna vlast, odnosno državna i federalna Vlada u određenom kapacitetu morati obavljati barem minimum poslova koji im pripadaju.
Kako vrijeme bude odmicalo, takva pat-pozicija odražavat će se sve više i na građane i njihov svakodnevni život. Ne treba zaboraviti kako veliki broj ljudi ovisi o državnom i federalnom proračunu, koje neće imati tko usvojiti u 2019. godini. Naravno, ako se do tada pitanje provedbe izbornih rezultata ne riješi.
Vecernji.ba
