Konferencija za medije o temama i zaključcima 94. redovitog zasjedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine održana je u utorak 4. studenog u prostorijama Nadbiskupske rezidencije u Sarajevu.
Na konferenciji su govorili predsjednik BK BiH mons. Tomo Vukšić, nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH, i potpredsjednik BK BiH mons. Petar Palić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski.
Na početku konferencije generalni tajnik BK BiH don Bojan Ivešić pročitao je Priopćenje sa zasjedanja
Zahvalivši na početku svim djelatnicima obavijesnih sredstava koji omogućavaju da šira javnost bude upoznata s zaključcima ovog zasjedanja, nadbiskup Vukšić izvijestio je da su biskupi ovoga puta imali nekoliko različitih tema među kojima je istaknuo hodočašće u Rim u povodu 2025. godine od rođenja Isusa Krista.
Pojasnivši da se u Katoličkoj Crkvi svakih 25 godina održavaju jubilejske godine i jubilejska slavlja u povodu Isusova rođenja, kazao je da će sljedeće ovakvo redovito jubilejsko događanje biti za 25 godina, ali da će se, u međuvremenu, 2033. godine, obilježiti 2000. godina od rođenja Isusa Krista. Izrazio je zahvalu Gospodinu Bogu i mnogim dobrim ljudima što su imali milost obaviti hodočašće zajedno s biskupima Hrvatske biskupske konferencije te uz sudjelovanje oko 10.000 hrvatskih katolika. Zahvalu je uputio i papi Lavu XIV. što ih je sve primio za vrijeme spomenutoga hodočašća.
Progovorio je potom i o obilježavanju Jubileja na razini mjesne Crkve te spomenuo proslavu 1100 godina od održavanja splitskih sabora u Tomislavgradu. Podsjetio je da su 925. i 928. godine u Splitu održana dva pokrajinska sabora koji su uredili organizaciju Crkve i njezino-pastoralno djelovanje među Hrvatima. Dodao je da sve dogodilo u vrijeme hrvatskog kralja Tomislava što je, kako je kazao, i bio povod za obilježavanje i proslavu 1100 godina Hrvatskog Kraljevstva. „Mi smo na ovome zasjedanju se sjetili svega toga što se dogodilo, analizirali, tražili duhovne koristi koje smo uočili, kao i eventualno neke sugestije, ideje za buduća hodočašća, što se može učiniti još bolje da bude vjernicima na veću korist“, kazao je nadbiskup Vukšić.
Dodao je da su biskupi smatrali bitnim da se oglase i o Daytonskom sporazuma budući da se od njegova potpisivanja uskoro navršava točno 30 godina. Istaknuo je da su tom prigodom biskupi ponovili ono što je kontinuirani stav Biskupske konferencije te općenito Katoličke Crkve „koja se uvijek vodi općim dobrom, onim što je interes svih, svakoga čovjeka i svakoga naroda… I na toj liniji, i naši prethodnici kao i mi u kasnijem razdoblju, više puta smo se oglašavali. I jer je ovo 30. obljetnica smatrali smo da bi bio neka vrsta propusta ako se također i ovaj put ne bismo oglasili, ponavljajući ono što je stalni crkveni nauk, pogotovo kad je u pitanju nanošenje eventualno nepravde prema bilo kome“, naglasio je mons. Vukšić.
Biskup Palić također je uputio pozdrav nazočnim predstavnicima medija zahvalivši im što prate život Crkve. Nadovezujući se na ono što je prethodno kazao nadbiskup Vukšić, dodao je da su biskupi raspravljali o još nekoliko tema koje se tiču unutarnjeg crkvenog života.
Spomenuvši tako razmatranje o većem uključivanju laika u crkveni život, bilo u liturgiji ili u drugim dijelovima crkvenog života, kazao je da su biskupi u tom pogledu doradili određene smjernice koje će vrijediti za područje BK BiH. Spomenuo je i druge teme razgovora biskupa: „Tu je, naravno, i ovaj biskupijski dio proslave, da se ne stekne dojam da je Jubilej obilježen samo na jednoj ovako visokoj razini kao što je Konferencija i kao što su zajednički programi dviju biskupskih konferencija.
Tu su naravno i događanja po biskupijama gdje se također nastojalo kroz susrete s različitim skupinama obilježiti ovu Jubilejsku godinu koja je za nas katolike veoma važna kao godina nade i, rekao bih, osobito za nas u bosanskohercegovačkom društvu, važna kao godina nade sa svim onim izazovima s kojima se naši vjernici susreću u našim biskupijama.“
Uslijedila su zatim pitanja novinara
Na pitanje o tome, je li je još uvijek aktualan prijedlog BK BiH iz 2005. godine o regionalizaciji Bosne i Hercegovine ili je od njega Crkva odustala jer nije naišla na odaziv, kao i postoji li neka druga sugestija s njihove strane, nadbiskup Vukšić kazao je da su njihovi prethodnici, kao i oni sami, više puta ponovili da poslanje Crkve i crkvenih osoba nije rješavanje državnih pitanja. „Poslanje Crkve i crkvenih osoba je iznošenje zdravijih načela i pravila.
Provedba je stvar ljudi koji su izabrani da budu na vlasti i da donose takve odluke, naravno, poštujući velika moralna i etička načela“, kazao je te dodao da su mnogi potvrdili da je spomenuti prijedlog biskupa naišao na pozitivan odjek u javnosti, ali da se sa stanovišta prihvaćanja toga nije dogodilo skoro pa ništa. „Oni koji odlučuju učinili su da to nije primijenjeno i nije napravljeno.
Mi ostajemo kod svojih načela pravde, što sam već maloprije kazao, i poštivanja svih ljudskih prava i prava svakoga naroda“, ustvrdio je nadbiskup Vukšić.
Na zamolbu da bude precizniji o tome što je kazao prethodnog dana u svom pozdravnom govoru, u dijelu gdje spominje nepravdu i prema hrvatskom narodu, nadbiskup Vukšić kazao je da je pod tim mislio na nepravde općenito u Bosni i Hercegovini, naročito prema manjinskim skupinama. „Nažalost, to nije, kako ću kazati, nepravda koja se nanosi samo hrvatskom narodu.
Postoje manjinske zajednice na različitim područjima u Bosni i Hercegovini. Mi svi dobro znademo da te manjinske zajednice nerijetko, nažalost, nisu u situaciji da mogu ostvariti svoja prava.
Hrvatski narod je, gledano statistički, manjinski na cijelom području Bosne i Hercegovine osim u nekim manjim zonama. I znademo dobro da postoje strahovito nepravedni zakoni, počevši od onoga izbornoga do drugih koji postoje ili uopće ne postoje.
Nepravda je, na primjer, da ne postoji zakon o povratu oduzete imovine. Dakle, to da postoji zakon, pa netko čini nepravdu jedan je oblik nepravde.
Drugi oblik je nepravde kad nikako nema zakona. Dakle, to je zaista nepravedno. I ne samo to, nego mnoštvo drugih pravila i načina ponašanja, nametanja odluka prema cijeloj društvenoj zajednici koja objektivno postoji“, ustvrdio je nadbiskup Vukšić koji je spomenuo i inerciju na lokalnoj razini da se ne prihvaća i ne provodi ono što je opće etički prihvatljivo i korisno za sve.
Vrisak.info
