Ulazak Republike Hrvatske u schengenski prostor donijet će niz promjena za prekogranični režim roba i putnika između Bosne i Hercegovine i RH, a u ovom trenutku struka apelira na institucije države, kao i poslovnu zajednicu da se na vrijeme izvrši proces prilagodbi kako bi se izbjegle situacije u kojima bi se na, ionako ograničenom broju graničnih prijelaza, stvarale velike gužve teretnih vozila, piše Večernji list BiH.
Sasvim je izvjesno da će 1000 km duga granica između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske biti ponovno predmet različitih polemika ulaskom Republike Hrvatske u zonu Schengena, s obzirom na sve posebnosti i činjenicu da se radi o najdužoj vanjskoj granici Europske unije s nekom od trećih zemalja. Valja uzeti u obzir i činjenicu da BiH izvozi 72 posto na teritorij Europske unije, a što u praksi znači da se sav taj izvoz obavljen preko graničnih prijelaza s Hrvatskom. Postavlja se opravdano pitanje je li sadašnji broj prijelaza preko kojih se može izvoziti roba, a pogotovo onih koji imaju osiguran fitosanitarni pregled, dovoljan. Dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković kazao je u razgovoru za Večernji list kako BiH nema iskustava u ovom pogledu, no postoje lekcije i iskustva u odnosima koji su postojali na granici između Hrvatske i Slovenije.
Zbog toga su, kaže, pozvali kolege iz Hrvatske gospodarske komore, kao i sve zainteresirane gospodarstvenike koji se bave prijevozom i logistikom na sastanak kako bi se pripremili na ono što nas u BiH čeka nakon ulaska Hrvatske u Schengen. – Vezano za iskustva Republike Hrvatske i Slovenije, treba ukazati na situaciju u kojoj su primjenjivani standardi koji podrazumijevaju niz kontrola. To su bili zastoji i kolone. To sada čeka BiH. Mi s Hrvatskom imamo u međunarodnom cestovnom prometu putnika 9 graničnih prijelaza te 20 stalnih prijelaza za pogranični promet. Od tih 9 oni imaju posebne statuse recimo na Gradišci i Bijači imamo BIP-ove, a to su prijelazi koji imaju fitosanitarnu kontrolu. Sada su dva, a mi se borimo da dobijemo barem još jedan, treći – naglasio je Vuković. Razlog tomu je činjenica kako u slučaju lako kvarljivih roba poput voća i povrća postoji zastoj jer fitosanitarne inspekcije iz BiH rade do 19 sati, a one iz Hrvatske do 15. To u praksi znači da morate čekati do sutra ujutro ako recimo u 16 sati dođete na granični prijelaz.
– To je problem oko kojega pregovaramo s Hrvatskom kako bi otvorili te zelene koridore za lako kvarljivu robu, a jedan od prijedloga idu u smjeru da se uspostavi barem jedan prijelaz na kojemu će fitosanitarni inspektori raditi 24 sata – objasnio je Vuković. Podsjetio je kako BiH s Hrvatskom ima 5 i pol milijardi KM vanjskotrgovinske razmjene te ističe kako bi ostanak na tri granična prijelaza, kako je bilo u vrijeme pandemije, bilo vrlo nezgodno. – Čini se kako nas Hrvatska lagano priprema na ono što nas čeka, ali mi toga nismo dovoljno svjesni. Vanjskotrgovinska komora na sebe je preuzela dio tereta da s Hrvatskom gospodarskom komorom iznađe adekvatna rješenja i ponudi ih – najavio je Vuković. Podsjetio je na stanje pandemije kada su bila otvorena tek tri prijelaza za robe i bilo je situacija u kojima je zabilježeno i po 150 kamiona u koloni.
– Osim velike vanjskotrgovinske razmjene s Hrvatskom, 72 posto naših roba izvozimo na tržište EU-a, preko RH. Dakle, bit će ogroman pritisak na te granične prijelaze – upozorio je Vuković, potvrdivši kako se trenutačno na više od 9 prijelaza može prevoziti roba, ali oni su opremljeni različito, a pritom se očekuje kako će se taj broj smanjiti na 3 do 5. Kakav problem prijeti domaćim izvoznicima, može se ilustrirati situacijom u kojoj bi izvoznici, kada bi čekali 5-10 sati na prijelazu, morali plaćati penale zbog činjenice da nisu dovezli robu na vrijeme. – Mi ne znamo što će se konkretno događati, ali smo obvezni na temelju analitičkih podataka sjesti, analizirati koji su to prijelazi najpodesniji za BiH, koje bi robe išle na koje prijelaze radi rasterećenja te da, ako je moguće, dobijemo koji prijelaz više – objasnio je Vuković. Važnost ove tematike vidljiva je i ako se pogledaju analize o povećanju teretnog prometa, a iz dostupnih podataka vidljivo je kako je prisutan konstantni godišnji rast ukupnog broja ulazaka teretnih vozila iz Bosne i Hercegovine u Republiku Hrvatsku te da je u 2021. godini veći za oko 40% u odnosu na broj ulazaka u 2015. godini.
Vrisak.info
