Uz izniman značaj u pogledu naglašavanja investicijskog potencijala BiH, lobiranja za privlačenje kapitala sa Zapada u domovinu, kao i izraženu tekuću potrošnju tijekom nekoliko mjeseci, bosanskohercegovačko iseljeništvo izbilo je na sami europski vrh kada je riječ o udjelu u ukupnom BDP-u.
Hrvatska agencija Pixsell objavila je info-grafiku u kojoj je nabrojeno 10 europskih zemalja s najvećim udjelom izravnih doznaka u bruto domaćem proizvodu, a na trećem mjestu nalazi se Bosna i Hercegovina s udjelom od čak 10,6 posto.
Riječ je o podacima za 2023. godinu, kada je zabilježen i rekordan iznos izravnih novčanih doznaka u BiH, a prema prvim najavama, u ovoj bi godini mogle oboriti i nove rekorde, a možda čak i popraviti ionako dobru poziciju na ovoj ljestvici na kojoj su ispred BiH jedino još Crna Gora i Kosovo.
Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, ukupni tekući transferi u 2023. godini iznosili su 5,26 milijardi KM i za 307 milijuna KM veći su u odnosu na 2022. godinu.
Od ukupnog iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inozemstva, odnosno personalne transfere, odnosi se 3,79 milijardi KM i veće su za 203 milijuna KM u odnosu na prethodnu godinu. Ostali tekući transferi iznose 1,48 milijardi KM, od čega se najveći dio, u iznosu od 1,36 milijardi KM, odnosi na mirovine iz inozemstva. U 2022. godini ukupni tekući transferi u 2022. godini iznosili su 4,95 milijardi KM i za 598 milijuna KM veći su u odnosu na 2021. godinu.
Od ukupnog iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inozemstva odnosi se 3,58 milijardi KM, a na ostale tekuće transfere 1,37 milijardi KM.
Od ukupnog iznosa ostalih tekućih transfera, najveći dio u iznosu od 1,24 milijarde KM odnosio se na mirovine iz inozemstva. Izravne novčane doznake imaju vidljiv utjecaj na ekonomske tokove u BiH, ali i ojačavanje životnog standarda velikog broja žitelja koji bi bez ovakvog oblika potpore imali mnogo većih problema kako ispuniti mjesečne financijske obveze, a pritom osigurati dovoljno sredstava za potrošačku košaricu koja, uslijed i dalje visokog inflacijskog pritiska, raste iz mjeseca u mjesec.
Najveću krivnju za takvo stanje, osim niskog životnog standarda, treba tražiti i u činjenici da su upravo prehrambeni proizvodi u BiH doživjeli i najveći rast cijena, a kada se tomu doda neusklađenost visine plaća s visinom cijena hrane, dolazimo do očekivanog zaključka kako prosječno kućanstvo u BiH troši oko 40 posto svojih sredstava za prehranu, dok je taj prosjek u Europskoj uniji oko 14,3 posto.
Upravo stoga na novčane doznake iz inozemstva ne treba gledati kao na svojevrsno rješenje za dobar dio navedenih problema s kojima se žitelji BiH suočavaju uslijed visokih troškova tekuće potrošnje.
Naravno, na doznake iz inozemstva treba gledati i kao na često ključni financijski mehanizam za različite troškove s kojima su suočene brojne obitelji u BiH.
Izravna financijska potpora jedan je od segmenata ukupnog sudjelovanja bosanskohercegovačke dijaspore u domaćim novčanim tokovima. Pitanje potrošnje tijekom praznika i blagdana, odnosno u vrijeme godišnjih odmora, zaslužuje poseban tretman jer je jasno kako iseljenici koriste upravo dolazak u domovinu kako bi obavili brojne usluge koje su u pravilu nešto jeftinije u odnosu na iste u zemljama zapadne Europe.
Dva navedena segmenta ojačavanja domaćeg gospodarstva, a posljedično i BDP-a, tek su jedan dio priče. Onaj, dugoročno gledano, isplativiji odnosi se na mogućnosti iseljeništva kada govorimo o izgradnji svojevrsnih mostova između BiH i tržišta Europske unije, koja, pak, u vremenima izmijenjenih geopolitičkih okolnosti, sada traže geografski bliže lokacije za investiranje.
Prvenstveno se pod tim podrazumijeva proces umrežavanja uspješnih poslovnih ljudi podrijetlom iz BiH s poslovnom zajednicom u zapadnoeuropskim zemlja, kao i lobiranje za ulaganje u BiH.
S obzirom na činjenicu da su brojni izazovi u protekle tri godine nametnuli potrebu velikim industrijskim središtima iz Europske unije da osiguraju geografski bliža tržišta s kojih mogu uvoziti različite vrste roba, BiH se nameće kao prilično poželjan kandidat.
Iseljeništvo upravo u tom segmentu može odigrati ključnu ulogu, i to, među ostalim, i kroz upoznavanje s prednostima koje BiH nudi kada je riječ o ulaganjima, kao i upoznavanju poslovne zajednice iz Europske unije sa svime što brojne kompanije iz BiH mogu isporučiti.
Naravno, prednosti ulaganja u BiH prvenstveno se ogledaju kroz niže poreze, kao i nižu cijenu rada, no, jednako tako obrazovanu radnu snagu. Riječ je o porezu na dohodak koji je u Federaciji BiH 10 posto, a u Republici Srpskoj 8 posto, što BiH kao državu čini jednom od onih koja je u ovom segmentu u komparativnoj prednosti kada je riječ o ulaganjima.
Portal Euronews Business uradio je nedavno analizu na osnovi podataka Tax Foundationa iz kojih je vidljivo kako su Danska (55,9 posto), Austrija (55 posto), Portugal (53 posto), Švedska (52,3 posto) i Belgija (50 posto) neke od zemalja s najvišim stopama poreza na osobni dohodak. S druge strane, Rumunjska (10 posto), Bugarska (10 posto), Bosna i Hercegovina (10 posto), Kosovo (10 posto) i Sjeverna Makedonija (10 posto) europske su zemlje s najnižim porezima na dohodak.
Vrisak.info
