Iako su od završetka rata očišćene tisuće četvornih kilometara i uništeno ukupno 76.458 protupješadijskih mina, i dalje se u Bosni i Hercegovini 802,57 km² površine smatra sumnjivo opasnom, a više od 93.000 stanovnika živi pod izravnom ugroženosti od mina u oko 1.261 zajednici, kazali su za Fenu iz Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC).
Trenutno stanje deminiranja
Trenutačno se aktivnosti deminiranja provode na 43 minski sumnjiva područja (MSP) na površini od oko 72 km².
Od početka provođenja operacija tehničkog izviđanja i čišćenja mina u BiH od 1996. godine do 30. juna 2025. godine vraćena je na sigurno korištenje površina od 3.379 km², a pronađeno i uništeno ukupno:
- 76.458 protupješadijskih mina
- 8.841 protutenkovskih mina
- 71.876 komada eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata (ESZR)
U Federaciji BiH ukupna sumnjiva opasna površina iznosi 650,28 km², a u Republici Srpskoj 152,29 km². U Brčko Distriktu nisu evidentirana minski sumnjiva sredstva.
Poslijeratne žrtve
U poslijeratnom razdoblju (1996–2024) stradala je 1.781 osoba, od čega 624 smrtno. Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja u BiH stradalo je 134 deminera, od čega 53 smrtno. Od 2019. godine do danas u Bosni i Hercegovini zabilježeno je deset žrtava, od kojih šest sa smrtnim ishodom.
U bazi podataka Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) u operativnoj upotrebi je još 8.544 minskih zapisnika o minskim poljima, dok je od početka deminiranja uklonjena minska opasnost na 10.560 minskih zapisnika.
Na minskim zapisnicima evidentirane su grupe mina ili pojedinačno postavljene mine obično nepoznatog rasporeda.
Problem predstavlja kvaliteta minskih zapisnika, jer u velikom broju slučajeva nije moguće utvrditi točnu lokaciju minskog polja, oblik i raspored mina na terenu.
Također, točan pravac i položaj mina otežava promjena konfiguracije terena uslijed protoka vremena.
Sve teža identifikacija preostalih minskih polja koja su uglavnom u brdsko-planinskim nepristupačnim područjima, te nedostatak relevantnih informacija zbog protoka vremena, otežava identifikaciju sumnjivih područja.
Iz BHMAC-a napominju da su sva minski sumnjiva područja uredno obilježena minskim znakovima kao mjera upozoravanja na minsku opasnost.
Izazovi u procesu deminiranja
Osim tehničkih poteškoća, niz drugih razloga utječe na dinamiku procesa deminiranja u BiH, uključujući:
- Financijska sredstva neophodna za provođenje protuminskih aktivnosti/deminiranja
- Zakonsku regulativu
- Ljudske resurse
- Materijalno-tehnička sredstva
Zakonom o deminiranju u BiH propisano je da se sredstva za provođenje Plana deminiranja osiguravaju iz donatorskih sredstava, proračuna institucija u BiH i budžeta entiteta, kao i iz drugih izvora.
Iz državnog proračuna financira se Centar za uklanjanje mina u BiH i Oružane snage BiH. Vlada Federacije BiH izdvaja sredstva za aktivnosti Federalne uprave civilne zaštite, dok Vlada RS izdvaja sredstva za aktivnosti Republičke uprave civilne zaštite RS.
BHMAC naglašava da deminiranje ni jedna zemlja, pa ni BiH, ne može okončati bez pomoći stranih donatora i međunarodnih institucija. Posljednjih godina evidentno je smanjena zainteresiranost donatora zbog ekonomske situacije i drugih ratnih žarišta prema kojima se sredstva usmjeravaju.
Financiranje i višegodišnji projekt
U prosincu 2024. godine, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova BiH, usvojen je Prijedlog odluke o odobravanju višegodišnjeg projekta sufinanciranja troškova deminiranja u BiH za razdoblje 2025.–2027. godine.
Projekt “Sufinanciranje troškova deminiranja” predviđa ukupno 2 milijuna KM:
- 650.000 KM za 2025. godinu
- 650.000 KM za 2026. godinu
- 700.000 KM za 2027. godinu
BHMAC ističe da deminiranje treba osloniti i na domaće izvore financiranja kako bi se smanjila ovisnost o donatorima, uz veći angažman svih razina vlasti, uključujući lokalne zajednice.
Rok za oslobađanje od mina
Na 18. sastanku zemalja članica potpisnica Konvencije, BiH je odobren Zahtjev za produženje roka za implementaciju obaveza po Konvenciji, prema kojem bi BiH trebala biti slobodna od mina do ožujka 2027. godine.
Iz BHMAC-a navode da BiH ne može ispuniti obveze do ožujka 2027. za preostalih 802,57 km² minsko sumnjive površine te će podnijeti zahtjev Komitetu za implementaciju obaveza za dodatni produženi rok.
Okončanje procesa deminiranja ovisi o:
- Financijskim sredstvima za provođenje protuminskih aktivnosti
- Zakonskoj regulativi
- Ljudskim resursima
- Materijalno-tehničkim sredstvima
- Edukacija i upozoravanje stanovništva
Redovna aktivnost BHMAC-a i akreditiranih organizacija uključuje upozoravanje na minsku opasnost, s posebnim prioritetom na zajednice s velikom sumnjivom površinom i najugroženije grupe stanovništva, posebno djecu u osnovnim školama.
Aktivnosti uključuju:
Javno informiranje putem lokalnih medija u ugroženim zajednicama
Promociju web aplikacije “BiH mine suspected areas” za povećanje sigurnosti stanovništva
Građani BiH sve informacije o minama ili sumnji na mine mogu prijaviti Centru za uklanjanje mina u regionalnim uredima u Sarajevu, Mostaru, Travniku, Tuzli, Bihaću, Brčkom, Banja Luci i Palama, kao i službama civilne zaštite odgovornog područja.
Vrisak.info
