Studija koju je proveo website Adventourely otkriva koliko se ljudi osjećaju sigurno šetajući sami noću u zemljama Europe. Vodeću poziciju ima Hrvatska dok je zemlja u kojoj se njeni građani osjećaju najmanje sigurno Francuska.
Ova studija istražuje subjektivnu percepciju sigurnosti među pojedincima kada sami hodaju ulicama noću u različitim zemljama. Cilj studija je da pokaže koliko se sigurni ljudi osjećaju u svojim zemljama, prepoznajući da ta percepcija nije uvijek u skladu sa stvarnim stopama kriminala.
Osim toga, nedovoljno prijavljivanje zločina ili gubitak vjere u organe gonjenja mogu dodatno iskriviti vezu između stope kriminala i percipirane sigurnosti. Usprkos ovim faktorima, analiziranje toga koliko se pojedinci osjećaju sigurnima dok hodaju sami noću pruža dragocjene uvide u opći osjećaj sigurnosti unutar svake zemlje.
Prvih pet po percipiranoj sigurnosti kada hodate sami noću su Hrvatska, Slovenija, Island, Gruzija i Švicarska. Hrvatska zauzima najvišu poziciju s impresivnom stopom sigurnosti od 74,63, a odmah iza nje je Slovenija sa 74,40. Island osigurava treće mjesto sa stopom sigurnosti od 72,26, dok Gruzija i Švicarska zaokružuju prvih pet sa stopama od 69,72 odnosno 69,35. Ove zemlje predstavljaju primjer snažnog osjećaja sigurnosti unutar svojih granica. Bosna i Hercegovina je na 26. mjestu ove studije, stopa sigurnosti u našoj zemlji iznosi 56,6 posto.
S druge strane, Francuska je na dnu liste sa stopom sigurnosti od 35,59, a odmah iza nje je Bjelorusija sa 36,44. Belgija zauzima pretposljednje mjesto sa stopom sigurnosti od 41,25, dok Velika Britanija i Švedska dovršavaju donju petorku sa stopama od 43,00 odnosno 43,69.
Niža percipirana sigurnost u zemljama poput Francuske, Velike Britanije i Švedske je iznenađujuća, s obzirom na njihov ekonomski status i stabilno društveno i političko okruženje. Sugerira potencijalno odstupanje između stvarne i percipirane sigurnosti ili bi moglo odražavati šira društvena pitanja koja utječu na osjećaj sigurnosti javnosti.
Iako se čini da postoji geografski trend, pri čemu se balkanske i baltičke regije osjećaju sigurnije od zapadne i istočne Europe, podaci pokazuju da BDP nije u snažnoj korelaciji s percipiranom sigurnošću. Ovo pojačava ideju da je osjećaj sigurnosti složen i na njega utječu različiti elementi izvan ekonomskog blagostanja.
Važno je napomenuti da ovi rezultati daju opću sliku i mogu se razlikovati unutar svake zemlje ovisno o različitim gradovima, četvrtima i demografiji.
Vrisak.info
