Vlasti u BiH očekuju da se u ovoj godini bh. državljanstva odrekne najmanje 2.826 građana. Do ove brojke dođe se na temelju podatka iz ovogodišnjeg proračuna institucija Bosne i Hercegovine, u kojem je predviđeno da od taksi koje budu uplaćivane pri podnošenju zahtjeva za ispis iz bh. državljanstva, a koja košta 800 KM, budu ostvareni prihodi od oko 2,2 milijuna maraka.
Desetine tisuća odricanja
Još tragičnije je što planirani iznosi u konačnici i premaše tu cifru, jer se svake godine povećava broj onih koji su između državljanstava neke od zapadnoeuropskih zemalja i onog svoje domovine odlučuju za ono prvo, piše Večernji list BiH.
U prilog tome govori podatak da se u prošloj godini državljanstva BiH odreklo 3.700 građana. Prema ovoj stavci, Bosna i Hercegovina je, vjerovatno, jedina zemlja u svijetu koja, uz porezne i druge uobičajene prihode, kao prihod predviđa i novac koji uzima svojim građanima da bi oni prestali biti njeni državljani. Prema nekim podacima, u državni proračun od taksi od odricanja državljanstva u posljednjih 20 godina slilo se oko 40 milijuna maraka. Unija za održivi povratak, objavila je podatke koji su šokirali sve, a to je da je od 2013. do studenog 2017. godine Bosnu i Hercegovinu iz raznih razloga napustilo više od 150.000 građana. Upozorili su na alarmante činjenice koje su bazirane na tome da se veliki broj ljudi trajno odriče bosanskohercegovačkog državljanstva. Da su razlozi za zabrinutost svih opravdani pokazuju i podaci Ministarstva civilnih poslova BiH, gdje stoji da se za razdoblje u trajanju od 21 godinu državljanstva Bosne i Hercegovine odreklo 77.096 osoba. Dok se od 2013. do studenog 2017. godine, državljanstva odreklo 18.370 bh. građana.
Najčešće postaju Nijemci
Prema podacima Ministarstva civilnih poslova njihove stranke u postupku odricanja nisu dužne navoditi razloge odricanja, osim činjenice da posjeduju ili im je zagarantirano stjecanje državljanstva druge zemlje. U neformalnim razgovorima kažu da stranke kao stvarne razloge navode pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano studiranje u inozemstvu, olakšano putovanje, sigurniji radno-pravni status i slično. Najčešće se odriču bh. državljanstva radi stjecanja državljanstva zemalja među kojima je vodeća Njemačka, zatim Austrija, a treća je Slovenija. Dalje slijede Norveška i Danska. Propisana taksa za odricanje od bh državljanstva iznosi 800 KM, za države bivše Jugoslavije taksa je 200 KM, a ukoliko se obavlja putem diplomatsko konzularne mreže BiH u inozemstvu, dodatno se plaća i konzularna taksa. Iz Unije za održivi povratak upozoravaju da će broj građana koji se odriču bh. državljanstva rasti ako BiH ne poduzme neophodne mjere i ne izgradi potrebne mehanizme za stvaranje povoljnije situacije.
