U vremenu kada digitalne tehnologije uvelike olakšavaju svakodnevicu, prevaranti ih koriste s jednakom učinkovitošću kako bi došli do novca i osobnih podataka.
Metode su sve suptilnije, žrtve sve brojnije, a granice – gotovo nepostojeće. Od Njemačke do Hrvatske i BiH, građani sve češće padaju u zamke dobro osmišljenih i višeslojnih prijevara, piše Večernji list BiH.
Bankomati i prevaranti
Njemačka banka Sparkasse upozorila je svoje klijente na rastući broj slučajeva tzv. cash trappinga – prijevare u kojoj počinitelji u otvor za isplatu gotovine na bankomatima postavljaju skriveni mehanizam.
Zbog toga novčanice ostanu zaglavljene, a korisnik, uvjeren da je riječ o kvaru, napusti bankomat. Prevaranti se potom vrate i uzmu zadržani novac.
Ovakvi slučajevi zabilježeni su i u saveznim pokrajinama poput Mecklenburga – Zapadnog Pomorja, gdje je jedan oprezan korisnik na otoku Rügen spriječio krađu u posljednjem trenutku.
Banke pozivaju korisnike na dodatni oprez jer i velike institucije poput Sparkassea nisu imune na ovakve napade.
Online bankarstvo i prijevare na internetu
S usporednim razvojem online bankarstva raste i broj internetskih prijevara. Jedan njemački umirovljenički par ostao je bez čak 69.500 eura nakon što je novac, u više manjih transfera, prebačen na Maltu.
Europska bankovna agencija (EBA) upozorila je da u čak 79 posto slučajeva krađe na internetu štetu snose sami klijenti, pozivajući na strožu regulaciju i veću odgovornost financijskih institucija.
Lažne poruke i SMS prijevare u Hrvatskoj
Ni Hrvatska nije pošteđena. Ministarstvo unutarnjih poslova upozorilo je na lažne SMS poruke u kojima se prevaranti predstavljaju kao MUP te od građana traže da plate navodnu kaznu putem poveznice.
Link vodi na vješto izrađenu lažnu stranicu, koja imitira službeni sustav e-Prekršaji, a cilj je krađa osobnih i bankovnih podataka – uključujući i sigurnosni CVV broj kartice.
Iako je sporna mrežna stranica uklonjena, policija poziva građane na pojačan oprez jer se slične prijevare brzo šire i mijenjaju oblike.
Na meti su posebno stariji građani. U Velikoj Gorici 78-godišnju umirovljenicu prevario je nepoznati muškarac koji se lažno predstavio kao policajac. Uvjerio ju je da kod kuće drži krivotvoren novac, a ona mu je, vjerujući u priču, predala nekoliko tisuća eura. Policija ističe da prevaranti često ciljano prilaze starijim osobama, predstavljaju se kao službenici, traže povjerenje ili sažaljenje, sve kako bi ušli u stan i došli do novca.
Digitalne prijevare u BiH
Ni BiH nije ostala izvan dosega digitalnih prijevara. U Livnu je nedavno 46-godišnji muškarac prijavio da ga je prevarila osoba koja mu se putem aplikacije Viber predstavila kao poznanik i zatražila novčanu pomoć u obliku “Kliker” bonova. Supruga oštećenog, vjerujući da pomaže poznatoj osobi, kupila je i poslala bonove. Tek su naknadno otkrili da je počinitelj pristupio njegovu Facebook profilu i iskoristio identitet kako bi zatražio novac.
Slična taktika zabilježena je i na WhatsAppu, gdje su korisnici primali poruke koje su se automatski slale njihovim kontaktima s pozivom na “glasanje”. Poveznice su vodile na stranice koje prevaranti koriste kako bi prikupili podatke, a u nekim slučajevima i pristupili korisničkim računima preko opcije “povezanih uređaja”. Mnogi korisnici nisu ni znali da im je profil kompromitiran sve dok ih prijatelji nisu upozorili.
Lažne nagradne igre na društvenim mrežama
Društvene mreže, posebno Facebook, postale su glavno bojište za novi val prijevara. Lažne nagradne igre u kojima se nude gotovina, vaučeri ili poklon-paketi preplavile su stranice korisnika.
Prevaranti kreiraju stranice koje oponašaju izgled poznatih brendova – poput Konzuma, Lidla, Binga, Mercatora, FIS-a – ali i javnih ustanova, pošti, zračnih luka, pa čak i banaka. Posebna meta su starije i informatički manje pismene osobe, koje lakše nasjednu na ove digitalne zamke.
Unatoč tome što trgovački lanci i institucije redovito demantiraju povezanost s takvim nagradnim igrama, prevaranti ne posustaju – stvaraju nove stranice, mijenjaju imena i prilagođavaju taktike.
Bilo da je riječ o bankomatima, porukama, pozivima, aplikacijama ili društvenim mrežama, cilj prevaranata ostaje isti – doći do vašeg novca i podataka. Sve više građana diljem Europe, uključujući i one iz BiH, nalazi se u nezavidnim situacijama nakon što postanu žrtve složenih i često vrlo uvjerljivih prijevara.
Bez obzira na to dolaze li iz inozemstva ili su domaće, prijevare danas ne poznaju granice – ni geografske, ni digitalne.
Vrisak.info
