Godina je 2004. NASA-ina sonda Spirit uspješno je sletjela na Mars. Europska unija proširila se na 25 članica, što je bilo i ostalo najveće proširenje u povijesti. Ondje gdje je sve i počelo, u Ateni, održane su 28. Olimpijske igre, a Hrvatska je postala zlatna rukometna nacija. Sumatru je razorio tsunami, a mnogi su prvi put u životu čuli za tu katastrofu. Te godine unca zlata (31,1 gram) koštala je 409 dolara, ekvivalentno 745 maraka.
Azijske rezerve
Ovih mjeseci unca zlata dosegnula je cijenu od 2450 dolara, što je 4462 marke. Ono što je za nas zanimljivo, u BiH se čuva 48 tisuća unca zlata pa bi se moglo reći da Centralna banka BiH dobro gospodari najvažnijim čimbenikom financijske stabilnosti neke zemlje danas. Naravno, možda je trebalo s početka milenija sačuvati svih 195 tisuća unci zlata koje je BiH dobila iz sredstava sukcesije bivše SFRJ, no mnogo toga treba gledati i u kontekstu vremena, kada se prodavalo i što se konkretno događalo. Primjerice, spomenutih 195.000 unci zlata iz 2001. godine vrijedilo je 53,5 milijuna maraka, dok se danas za 48 tisuća unci može dobiti 202 milijuna maraka. Međutim, i vrijednost novca je rapidno pala od tog dana, ali svakako bi valjalo da nismo prodavali ili da smo barem kupovali u vremenima kad se događao jači pad cijene, ali što je, tu je – za prolivenim mlijekom ne treba plakati, već gledati na budućnost. Fokus mora biti na događajima koji će uslijediti, a u kojima zlato može odigrati bitnu ulogu. Već sada rezerve se gomilaju, a potrošnja zlata u velikim ekonomijama u nastajanju raste. Tržište je koncentrirano velikim dijelom u Aziji.
– Kina je najveći svjetski potrošač zlata, a njezina središnja banka najveći je kupac poluga jer zemlja nastoji povećati svoje rezerve zlata. Narodna banka Kine bila je najveći kupac zlata 2023., a raste kupnja i Japana i Južne Koreje. Novo središte za skladištenje zlata središnjih banaka postaje Singapur, koji bi, prema pisanju ekonomskih časopisa, mogao postati doista održiva alternativa Londonu i New Yorku. Shaokai Fan, jedan od najvažnijih azijskih ekonomista koji rade sa središnjim bankama, u kontekstu Singapura rekao je da potreba za službenim centrom zlatnih rezervi postaje sve veća briga za središnje bankare diljem svijeta, posebno u pozadini nestabilne geopolitičke klime. Komentira se i činjenica da je zlato premašilo euro u međunarodnim pričuvama.
– Zlato, a sve više i srebro te bitcoin postaju imovina koje se elite s Wall Streeta najviše boje. Unatoč nedostatku transparentnosti u neprijavljenim kupnjama zlata, značajno i trajno povećanje zlatnih rezervi središnjih banaka naglašava trajnu ulogu fizičkog zlata kao sigurne imovine koja ne predstavlja rizik druge strane.
Rekord iz onih vremena
Ova dinamika kupnje zlata nastavit će se, a doista i same središnje banke kažu da će se nastaviti jer odražava šire kretanje prema multipolarnom financijskom sustavu u kojem zlato igra središnju ulogu u očuvanju nacionalnog bogatstva od geopolitičkih rizika, dok je potencijalno dio novi sustav regulacije međunarodne trgovine – piše Robert Jurišić za Lider.
Također, da se nešto valja iza brda, govori i činjenica da Saudijska Arabija nije produljila sporazum vezan za petrodolar koji je sklopila s Amerikom prije 50 godina! Po tom ugovoru Arapi su se obvezali prodavati svoju naftu u američkim dolarima, ali ugovor je sada istekao i nema naznaka da će biti produljen. Sustav petrodolara je stanje u kojem dolar ima nezamjenjivu ulogu kad je u pitanju globalna trgovina naftom, međutim, svjetske nestabilnosti ovo su dovele u pitanje. Zlato u neizvjesnim situacijama za mnoge je investitore najsigurniji oblik ulaganja, a prognoze nekih konzultantskih tvrtki, poput Metal Focusa, su da bi cijene zlata do kraja godine opet mogle probiti rekord. – Kasnije ove godine očekujemo da će cijena ponovno porasti, moguće prema novoj rekordnoj cijeni svih vremena. Uostalom, nedavni vrhunac od 2450 dolara, u stvarnim omjerima, niži je od onoga iz 1980. i razdoblja naftne krize, čiji bi ekvivalent bio oko 3000 dolara u današnjim cijenama – naveo je nedavno Neil Meader, direktor za zlato i srebro u Metals Focusu. Kako god, ne treba se zalijetati, već podrobno pratiti i analizirati situaciju, osobito to vrijedi za pojedince koji žele investirati. Međutim, institucije poput središnjih banaka trebaju uvijek nastojati pravodobno reagirati, pa tako i bosanskohercegovačka koja, zasad, uspijeva održati brod u nekoj mirnoj luci, piše Večernji list BiH.
Vrisak.info
