Produljenjem životnog vijeka u BiH kontinuirano raste i broj umirovljenika, odnosno korisnika starosne mirovine, piše Večernji list BiH.
Prema podacima UNFPA BiH (agencija Ujedinjenih naroda), pretpostavke su kako će do 2031. godine broj umirovljenika u BiH biti veći za 96.167. A kako bi mirovinski sustav optimalno funkcionirao, odnosno da bi se mirovine mogle isplaćivati iz doprinosa, potrebno je da na jednog umirovljenika budu najmanje tri osiguranika.
Taj je omjer u BiH dosegnuo povijesni minimum te već neko vrijeme na jednog umirovljenika dolazi manje od 1,2 radnika. Prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje, za svibanj ove godine evidentirano je 447.389 korisnika mirovine, dok je omjer zaposlenih i umirovljenika u ovom bh. entitetu trenutačno 1,22 zaposlene osobe na jednog umirovljenika.
Invalidske i obiteljske mirovine
Kako je za novinsku agenciju Fena kazao glasnogovornik Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje Tomislav Kvesić, od primjene novog Zakona o Mirovinsko-invalidskom osiguranju 2018. godine smanjen je broj zahtjeva za prijevremenu mirovinu te je sve manji broj novih korisnika invalidske mirovine. Također, manji je broj i novih korisnika obiteljske mirovine, dok je izražen porast novih korisnika starosnih mirovina. A starosna mirovina, prema spomenutom zakonu, u Federaciji BiH stječe se kada osiguranik navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno najmanje 20 godina mirovinskog staža ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života. Kvesić je za Fenu kazao da, prema zakonu, odluka o odlasku u mirovinu treba biti donesena u roku od 30 odnosno 60 dana.
– Većina odluka bude donesena u tom roku, ali postoje situacije kada se na odluku čeka dulje. Uglavnom je riječ o situacijama kada nije uredna dokumentacija, kada nedostaju podaci o uplatama doprinosa ili kada osiguranik ima inozemni staž. Takve situacije mogu potrajati dulje jer se službenim putem traže podaci od inozemnog nositelja osiguranja – objasnio je Kvesić. Napominje da Federalni zavod za MIO sve probleme s učinkovitošću i donošenjem odluka nastoji svesti na najmanju moguću mjeru. Prema podacima Zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske, pravo na starosnu mirovinu u tom bh. entitetu ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja. – Osiguranik koji nema navršenih 65 godina života ima pravo na starosnu mirovinu kada navrši 60 godina života i 40 godina mirovinskog staža. Osiguranica koja nema navršenih 65 godina života ima pravo na starosnu mirovinu kada navrši 58 godina života i 35 godina staža osiguranja.
Isplata mirovina i problemi
Osiguraniku koji ima navršen staž osiguranja s uvećanim trajanjem starosna granica za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu od 65 godina života snižava se za ukupno uvećanje staža, a najviše do 55 godina života. Uvećanje staža je razlika između ukupno utvrđenog staža osiguranja s uvećanim trajanjem i staža osiguranja u efektivnom trajanju za isto razdoblje – stoji na službenoj stranici Zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske. Isplatom mirovine za svibanj bila su obuhvaćena ukupno 284.722 korisnika prava, od kojih 229.042 u Republici Srpskoj, a izvan RS-a 55.680 korisnika prava. Strukturu korisnika prava za svibanj činile su starosne mirovine sa 62,62 posto, obiteljske s 25,02 posto, invalidske s 12,29 posto i ostala prava s 0,06 posto. Usporedbe radi, ukupan broj zaposlenih u Republici Srpskoj, primjerice, na dan 30. rujna 2023. godine iznosio je 290.745. S obzirom na omjer radnika i umirovljenika, isplata mirovina nije upitna samo zbog činjenice da su mirovinski fondovi na riznici, što osigurava da se isplaćuju iz proračuna Federacije BiH odnosno proračuna Republike Srpske. BiH, prema svim relevantnim podacima, iz godine u godinu ima sve veći broj umirovljenika, a sve manje radne snage. Na problem nedostatka radne snage upozoravaju poslodavci i gospodarstvenici koji su bili prisiljeni uvoziti strane radnike kako bi održali poslove. Ono što je u posljednje vrijeme izraženo je i pojava da sve više umirovljenika radi, posebice u deficitarnim zanimanjima, gdje je teško naći stručne osobe, poput zdravstva i znanosti, obrazovanja.
Vrisak.info
