BHRT i dalje čeka pomoć. Slamka spasa tražena je na Komisiji za informiranje Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH. Zahtjev je da se u što kraćem roku usvoje izmjene Zakona o izvršnom postupku s ciljem da plaćanje RTV pristojbe bude obveza svih stanovnika Federacije BiH. Time bi se osiguralo bolje poslovanje BHRT-a, kao i FTV-a. Pomoć se traži i od Vlade Federacije, ali ponovno i od visokog predstavnika.
Neizvjestan opstanak jedinog javnog emitera s državnim predznakom naveo je njegove zaposlenike da pomoć, po tko zna koji put, traže od posljednjeg u nizu – visokog predstavnika.
Edis Fočo, Samostalni sindikat radnika u BHRT-u
“Loptica se prebacuje s visokog predstavnika na domaće vlasti, pa opet s domaćih vlasti na visokog predstavnika. Jučer smo opet pisali visokom predstavniku, danas smo ovdje poslali urgenciju i Parlamentu FBiH i nadamo se da će neko naći neko rješenje.”
Rješenje koje se traži od federalne vlasti jest usvajanje izmjena Zakona o izvršnom postupku, gdje bi se definiralo da je neplaćanje RTV pristojbe kažnjivo i zakonom zabranjeno, jer se trenutačno RTV pristojba naplaćuje samo u četiri kantona Federacije.
Predstavnici sindikata BHRT-a podsjetili su članove Komisije za informiranje da je bilo obećanja federalnog premijera Nermina Nikšića da će pomoći zaposlenicima javnog servisa, ali pomoć nije stigla.
Sanel Kajan, predsjednik Komisije za informiranje Zastupničkog doma PFBiH
“Jedan od zaključaka je da ćemo prema Vladi FBiH uputiti pitanje da li su u mogućnosti finansijski pomoći državnoj javnom emiteru.”
Dok vlasti šute, BHRT očekuje nove blokade računa zbog ranijih dugovanja prema radnicima, a tek slijedi blokada zbog duga od 22 milijuna KM prema Europskoj radiodifuznoj uniji.
Neda Tadić, direktorica BHT1
“Reakcije političara nema, nema ni iz ureda visokog predstavnika. Otežan nam je rad, prijete blokade računa, uvjeti rada su sve teži i teži, već otkazujemo neka snimanja i neke izravne prenose. Menadžment nema nikakve informacije sta se dešava osim što smo svjesni iz svega da će itekako izazovan period biti pred nama.”
Svemu su doprinijela i dugovanja veća od 100 milijuna KM RTRS-a prema BHRT-u na osnovi naplaćene pristojbe. Nakon toga uslijedio je jasan stav SNSD-ovih ministara da BHRT-u ne treba pomoći jer nije državna institucija, a potom i odnos osnivača, odnosno državnog parlamenta, prema BHRT-u.
Dok nitko ne želi pomoći, 770 zaposlenika BHRT-a zajedno sa svojim obiteljima brine za svoju sudbinu, navode iz BHRT-a.
Vrisak.info
