Profesor na studiju Politologije Sveučilišta u Mostaru, dr. Dražen Barbarić, gostujući u emisiji “Iz prve ruke” TV Herceg Bosne kazao je da je ad hoc politička skupina za ubrzanje europskog puta BiH koje je formiralo predstavništvo EU u BiH čisto pilatovsko pranje ruku, a odluka hrvatskih političkih predstavnika da ne sudjeluju u njegovom radu minimum pristojnosti prema vlastitim biračima koji su im dali povjerenje na izborima, prenosi Hrvatski Medijski Servis.
Dodao je da su prioriteti koje je EU postavila BiH kao uvjet za otvaranje pretpristupnih pregovora isti kao da djetetu iz prvog razreda osnovne škole date da rješava jednadžbu s dvije nepoznanice.
Statističari su izračunali da smo ispunili tek 8 posto od zahtjeva Europske komisije koji bi joj omogućili da dobije status kandidata za članstvo u EU. Ukoliko bi nastavili ovim tempom trebalo bi nam više od 10 godina da se ispune svi kriteriji iz Mišljenja EK, ustvrdio je urednik emisije Milan Šutalo.
Upitan vjeruje li da će nam EU “progledati kroz prste” i da nećemo ovoliko dugo čekati da BiH postane zemlja kandidatkinja za članstvo u EU ili ćemo ipak morati sve ispuniti, Barbarić kaže da ćemo, kad-tad ispuniti kriterije.
“Ne znam kako se to uopće može izračunati. Ako se radi o razdoblju od 10 godina ja bih ga u ovom trenutku potpisao kao građanin BiH”, kazao je Barbarić.
Pročelnik odjela Politologije na Filozofskom fakultetu SUM-a kaže da kriteriji koje je EU postavila prema BiH izgledaju zastrašujuće.
-Ovako kako je pobrojano s listom prioriteta to zaista izgleda zastrašujuće. U njemu su sadržani i taksativno pobrojani određeni elementi najključnijih i najbolnijih stvari koje nas zapravo čekaju na putu ako postanemo kandidatkinja i uđemo u taj proces pristupanja. Od vladavine prava, čitavog paketa demokracije, koja računa da će se reformirati izborno zakonodavstvo”, rekao je Barbarić dodajući da se očekuje i reforma medija, ustavnog sudstva, financiranja političkih stranaka.
Barbarić naglašava da se u jednoj od točaka Mišljenja EK navodi da bi državna razina imala ovlast privremenog izuzimanja ovlasti nižih razina vlasti s ciljem preuzimanja Acquis Communautairea (pravne stečevine EU), a u ovom je trenutku iluzorno očekivati da će se stvoriti tripartitna politička volja za provedbu takvih krupnih stvari.
“Ovakvi prioriteti su, doslovno, kao da djetetu koje pođe u prvi razred osnovne škole date da na prvom satu matematike date da riješi jednadžbu s dvije nepoznanice”, rekao je Barbarić navodeći da javna uprava u BiH nema kapacitet implementirati ono što bi se eventualno ispregovaralo s Europskom unijom. Dodao je i da su tijela poput SIP-a BiH i VSTV-a duboko ispolitizirana te da u kontekstu stvarnog pristupanja EU ne mogu funkcionirati jer ne mogu obavljati svoju zadaću zbog koje su i nastali.
Predstavnici EU u BiH i veleposlanici zemalja članica Quinte na brzinu su organizirali sastanak u Predsjedništvu BiH i tu su dogovarali uspostavu jedne ad hoc političke skupine koja bi trebala izraditi akcijski plan i odrediti dinamiku implementacije onoga što traži Europska komisija. Hrvatski predstavnici u institucijama BiH odbili su sudjelovati u konstituiranju i radu te ad hoc skupine. U priopćenju za javnost Hrvatskog narodnog sabora BiH stoji da je jedan od razloga što su politički predstavnici Hrvata odbili sudjelovati u radu tog tijela što u Predsjedništvu BiH sjedi Hrvatima nametnuti član Predsjedništva BiH, Željko Komšić.
Upitan je li opravdano da hrvatski predstavnici ne sudjeluju u radu tijela čiji je dio Željko Komšić, simbol gaženja ustavnih prava Hrvata u BiH, (uz razloge da je to tijelo nepotrebno jer već imamo Mehanizam koordinacije, Vijeće ministara i Parlament BiH i da takvo Predsjedništvo ne bi trebalo voditi proces europskih integracija), Barbarić kaže da je takav potez minimum pristojnosti koju hrvatski politički predstavnici trebaju ispoštovati prema vlastitim biračima, odnosno desecima tisuća Hrvata koji su im dali povjerenje.
“Mislim da je ovo (ad hoc tijelo, op.) promašen format i ono čisto pilatovsko pranje ruku međunarodne zajednice odnosno određenih veleposlanika u BiH. Stvoriti nekakav ad hoc format je čisto dupliciranje političke energije i usložnjavanje mehanizma koji nisu potrebni. Svi se sjećamo koliko se kopalja lomilo oko Mehanizma koordinacije i sada kada je konačno uspostavljen da ga se negira, odnosno da ga se zaobilazi”, rekao je Barbarić.
Politolog s mostarskog Sveučilišta napominje da bi ad hoc kao neformalno tijelo imalo smisla da u njemu sjede lideri političkih stranaka koji bi onda mogli lakše dogovarati neke stvari s predstavnicima EU i spustiti to na razinu nižerangiranih dužnosnika, ali da je za takve stvari i onako prekasno.
Vrisak.info
