Promišljati sveobuhvatnu političku zbilju izvan tzv. “kavanskih razgovora” jedan je zadataka politologa. Sveučilište u Mostaru, točnije Filozofski fakultet ima niz sjajnih mladih stručnjaka, obrazovanih ovdje i u drugim zemljama.
Zbog jasnog i zanimljivog izričaja, jedan od prepoznatljivijih je doc. dr. Dražen Barbarić. Kako tema u BiH ne nedostaje, a politička pismenost uvijek dobro dođe, ugostili smo ga u talk showu “Dobar, loš, zao”.
Barbarić voli racionalan pogled na život, pa tako i kada opisuje svoj put od širokobrijeških školskih dana, studija u Zagrebu do doktorata u Sarajevu. Uz obitelj i ostale obveze sve se stiglo do 31. godine života. Nije postao košarkaš (perspektivan op. a.), ali smo dobili znanstvenika.
“Povijest ljudskog roda je obilježena dozom pesimizma o sadašnjem trenutku tj. trenutku u kojemu čovjek živi. Ali mi danas nemamo zapravo ohrabrujući i optimističan kontekst ni strukturu, posebno za mlade i to je problem koji stvara dinamiku pesimizma i nihilizma.”
Govoreći o pomalo šovinističkom pogledu koji nije posebnost odnosa Europe prema Balkanu nego ga ima i među tzv. zapadnim zemljama, pa u odnosu SAD-a prema Europi itd., ne čudi naš BiH primjer koji zahtijeva oprez pri određivanju identiteta i predstavljanju. Barbarić navodi negativnu stereotipizaciju Hercegovine: “Ona nije izvorno sarajevska, već prije svega zagrebačka. Slijevaju se u isti bazen predrasuda koje imaju konkretne političke posljedice. Hrvatski HNS je gradio kampanju na stereotipu, HSS je imao rasistički spot s bijelim čarapama… Ne zaboravite jednu važnu stvar. Hrvatski filozof Milan Kangrga 2004. u prime timeu HRT-a iznosi potpuno rasističku teoriju o identitetu koji kada dođe u urbanu sredinu, začahuri se i stvara kriminalne veze… Danas je diskurs sazrio i takva priča ipak ne bi mogla proći.”
ANTISISTEMSKI DA, ALI NE I NEDEMOKRATSKI
Nadovezujući se na današnji sarajevski “krak” takvog diskursa Barbarić se slaže da toga nije bilo prije 20 godina i da ga nije moglo biti u razdoblju izgradnje države nakon rata. “Bio je potpuno drugi kontekst, hrvatski su akteri imali paritet. Zamislite da su Bošnjaci izabrali hrvatskog člana Predsjedništva u tome razdoblju. Doveli bi u pitanje same temelje te novokomponirane bh državnosti.”
Na pitanje radi li aktualni član Predsjedništva Komšić upravo groteskno izvrtanje Ustava na koji se zaklinje Barbarić ipak drži da je to njegov legitiman politički stav, jer postoje politički subjeki antisistematske prirode npr. Živi zid u Hrvatskoj. Problem je što se treba boriti demokratskim metodama, a ne prelamati preko koljena.
“Zašto BiH nije država? Zato što su u Daytonu dogovorena kakva takva pravila igre, institucija, procedura, načina izbora itd., sviđalo se to nekome ili ne. Tako pozcija Visokog predstavnika nije ugrađen u Ustav, on je politički faktor koji garantira taj Ustav, što je čista izvanredna situacija.”
POTENCIJAL STRUČNIH FORUMA
Na temu već tradicionalnog stručnog skupa u Neumu koji se bavi uređenjem države Barbarić pojašnjava kako bi takav sličan forum htio vidjeti u širem kontekstu i ostalih naroda, jer radimo na istom problemu, na istoj državi, ali u organizaciji takvog skupa vijesti uvijek odu u neke prizemne ocjene, a zaboravljaju se vrlo zanimljive rasprave i ponuđena rješenja. “Kada bilo kakav prijedlog dolazi iz, uvjetno rečeno hrvatskog korpusa, vi se uvijek morate amnestirati, uvijek naglašavati kako ste za nedjeljivu Bosnu i Hercegovinu, zbog čega defenzivan položaj?”, pita se Barbarić.
Ostatak izuzetno zanimljivog gostovanja, svojevrsnog predavanja pogledajte u video prilogu cijele emisije.
