Šef misije Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u BiH i sub-regionalni koordinator za Zapadni Balkan Peter Van Der Auweraert gostovao je u Novom danu N1 televizije povodom pritiska migranata na granice Europske unije, a nakon što je predsjednik Turske rekao da Ankara više neće zaustavljati sirijske izbjeglice da dođu u Europu.
Iz Bruxellesa zbog ove situacije pozivaju na hitan sastanak zemalja članica zbog moguće krize.
Peter Van Der Auweraert za N1 je rekao da trenutno 50 do 60 tisuća migranata pokušava iz Istanbula doći do zelene granice, da je 15.000, odnosno 16.000 između Turske i Grčke, ali da još uvijek nisu uspjeli ući u Grčku.
“Iz Grčke podatci govore da je oko 100 migranata ušlo u Grčku, što je mali broj. Dakle zabilježeno je malo povećanje onih koji dolaze na otoke, koji dolaze morem, ali još nije potvrđen broj. Mislim da je situacija drugačija u odnosu na 2015. godinu i da sada ima puno više onih napora iz Grčke da kontrolirju kopnene prevoze”, rekao nam je.
Upita što će se dogoditi ako dođu u Bosnu i Hercegovinu šef Misije IOM-a je kazo:
“Treba razlikovati stvari. Ako gledamo izvan ove nove situacije, mnogo je više njih u Grčkoj nego krajem 2018. i mislim da možemo očekivati veći broj migranata u BiH koji pokušavaju preko Bosne i Hercegovine ići dalje u Europsku uniju. Bez obzira šta se događa sada u Turskoj, jasno je da ako dođe veći broj u Grčku zbog onoga što se događa u Turskoj, da će se situacija ubrzati. Možda će biti veći broj migranata koji će ići kroz BiH u EU. Sad ovisi od broja onih koji uspijevaju doći u Hrvatsku. Oko 7.000 migranata bi trebalo biti dnevno u odnosu na prošlu godinu. Ono što mene brine je to da Hrvatska pojačava kontrolu granica što znači da bi mogao rasti broj migranata u BiH. Moglo bi biti do 10.000 migranata dnevno ovdje. Rješenje ne može doći iz BiH. Kapaciteti države su već nategnuti. Važno je raditi s EU da se nađu alternative, nego da ljudi ostaju u BiH. Migranti ne ostaju ovdje dugo”, kazao je Van Der Auweraert gostujući na N1.
Istaknuo je i da vlasti u BiH najavljuju pojačanu kontrolu granica, te smatra da je pojačana kontrola dio rješenje kao i nešto što je legitimno.
“Mora biti rješenje EU i Zapadnog Balkana zajedno jer ima veći broj granica kroz koje migranti prolaze prije dolaska u BiH. Prva granica je iz Grčke u Albaniju ili Sjevernu Makedoniju, ovisi koju granicu prelaze. Pretpostavljam da je nešto o čemu će se razgovarati u Bruxellesu, i zbog čega EU i poziva na sastanak, a to je kako pojačati kontrolu i da se uspori dolazak”, dodao je.
Na pitanje šta ako migranti dođu, hoće li se fondovi EU u slučaju velikog vala migranata prema BiH usmjeriti prema sprečavanju ilegalnih prelazaka odgovorio je kako treba biti pažljiv te da se ne gleda humanitarno i sigurnosno financiranje, jer su to dvije odvojene stvari.
“Jedno od pitanja, ako želite osigurati sigurnost građana BiH, onda humanitarni uvjeti migranata moraju biti prihvatljivi, što znači ako želite kontrolirati migrante ako ostanu u BiH, onda je to lakše ako su u centrima kojima upravlja država umjesto da migranti spavaju u napuštenim zgradama gdje nemaju ni zdravstvenu kontrolu. Humanitarna sredstva zajedno sa sigurnosnim dok su u BiH – to nije odvojeno. Što se tiče povećanih europskih fondova ili veće podrške zaštite granica, mislim da postoji spremnost da se poveća podrška ali je to pitanje pregovora između organa vlasti u BiH i EU ili drugih donatora”, naveo je Peter Van Der Auweraert.
Također, istaknuo je da postoji spremnost međunarodne zajednice da se poboljša sustav sigurnosnog upravljanja migrantima, ali da je važno da postoji plan vlasti u BiH koji će reći koliko je potrebno novca za određenu oblast.
Vrisak.info
